Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Bio-čip za najbrži korona-test na svetu

Beč
Foto: © TU Wien
Srpska ekonomija

Dosadašnji brzi korona-testovi zasnivaju se na poznatim postupcima detektovanja kao i za ostale viruse. Na Tehničkom univerzitetu u Beču razvijena je nova test-metoda koja se zasniva na promenjenom mernom principu.

Ova metoda može znatno brže da dâ rezultat nego dosadašnje, a osim toga ona je i ekstremno senzitivna. Dovoljno je tri do pet virusa da se generiše pouzdan signal. Time se smanjuje opasnost od pogrešno-negativnih rezultata.

Nova metoda je već patentirana ali će potrajati još nekoliko meseci dok se proizvede prototip spreman za tržište. Nakon toga bi test mogao da se koristi pred početak javnih događaja gde veliki broj ljudi u veoma kratkom roku može sa visokom pouzdanošću da se testira.

Čitava laboratorija u jednom čipu

„Mi se već dugo godina bavimo bio-čip-tehnologijom“, kaže rukovodilac naučne grupe na Institutu za hemijsku tehnologiju i analitiku na Tehničkom univerzitetu u Beču, Peter Ertl.

Pri tome se radi sa sićušnim količinama tečnosti koje u sitnim kanalima bio-čipa mogu precizno da se kanališu i ispituju. Upravo takve tehnologije mogu da se koriste da se razvije visoko senzitivan brzi korona-test.

Najpre se u bio-čip postave odgovarajuća antitela koja mogu da detektuju traženi virus. Ukoliko ispitivani uzorak sadrži viruse, oni se tamo vezuju. Potom sledi sledeća specijalna vrsta antitela: oni su pokretni, ali snabdeveni sa nanočesticama od zlata. Ta antitela vezuju se na fiksiranim virusima, svaki virus se markira sa sitnim komadom zlata. Ova markacija se ostavi da poraste – uz pomoć rastvora od srebra. Atomi srebra se talože na zlatu i svuda gde se virus nalazi stvara se srebrni kompleks sa zlatnim jezgrom. Nakon kratkog vremena ova struktura od plemenitih metala je toliko velika da uspostavlja električni kontakt između dve elektrode. Iznenada poteče struja, lampa zasvetli i to je dokaz da se između elektroda mora da nalazi virus.

Sigurno i brzo

„Naša metoda ima više prednosti naspram dosadašnjih“, kaže Peter Erl.

„Dosadašnji testovi utvrđuju se pogledom, jer se test-kartica oboji. Kod malog broja virusa efekat bi mogao biti mali da bi se primetio. Nama je bilo važno da imamo što manju kvotu pogrešno-negativnih rezultata. Smatramo da bi i najmanje količine virusa trebalo moći utvrditi.“

Druga velika prednost je ta što test funkcioniše ekstremno brzo, nisu potrebni dodatni aparati, čip je sasvim dovoljan.

„Dosadašnji test traje oko 12 minuta. To ne zvuči mnogo, ali ukoliko se u kratkom roku želi testirati veliki broj ljudi, to ide teže. Sa našim testom, to ide mnogo brže. Naravno naša tehnologija nije samo primenjiva za koronaviruse, već se može prilagoditi za bilo koju vrstu virusa“, ističe Erl.

Ostali naslovi

Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...
Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...