Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U nauci podjednako verujemo Rusima, EU i Amerikancima

Dr Vladimir Jakovljević dekan FMN u Kragujevcu Svet i borba protiv pandemije virusa korona
Piše: Vladimir Đurić

Posle vesti da je ruska vakcina protiv Kovida 19 spremna da krene u komercijalnu upotrebu, doktor Vladimir Jakovljević, dekan Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu, potvrdio je da su njegove ruske kolege napravile pravu stvar. Vakcina je napravljena u Sečenovu, Moskva, gde je Jakovljević gostujući profesor. Dekan Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu je istovremeno i gostujući profesor univerziteta u Luivilu u SAD i veoma je objektivan što se tiče primene buduće vakcine. Što se tiče pouzdanosti vakcine Jakovljević smatra da su Nemci tu najpozvaniji, ali takodje i Rusi i Amerikanci.

- Imao sam priliku da saradjujem sa brojnim kolegama iz sveta koji se bave medicinskom naukom. Vrhunska medicina je svuda na svetu na najvišem tehnološkom stepenu i ne treba imati predrasude ko je tu bolji, da li su to Amerikanci, Rusi, Kinezi, Evropljani. Svi su sposobni da prave čudesne lekove. Organizujući tokom godina brojne medjunarodne skupove upoznao sam veliki broj stručnjaka iz celog sveta. Tako sam dobio ponude da budem gostujući profesor u SAD i Rusiji. Ključni momenat u razvoju saradnje sa američkim kolegama je bio odlazak jednog od mojih najbližih saradnika, Nevene Jeremić, u Luivil na postdoktorsko usavršavanje početkom 2016. godine. Šta je ta mlada dama uradila za dve godine boravka u SAD ne može se tako lako opisati. Otvorena su vrata dalje saradnje, dobijena je oprema na poklon, brdo hemikalija, a ona i ja smo izabrani za tzv. Adjunct Professor-e, čime smo stekli mogućnost da budemo mentori u okviru njihovog univerziteta. Ovo je bio osnov za sprovođenja zajedničkog programa doktorskih studija iz fiziologije, koji smo razvili sa Univerzitetom u Luivilu - kaže dr Jakovljević.

Već sada se nazire razrada novih perspektiva u saradnji sa američkim univerzitetima.

- Nekako u isto vreme se pojavilo interesovanje najstarijeg medicinskog univerziteta u Ruskoj Federaciji, „I.M. Sečenov“ iz Moskve za naš rad, zahvaljujući našem prijatelju prof. Sergeju Boljeviću, koji je pružio ruku saradnje sa ovom prestižnom visokom školom. Za razliku od zapadnog sveta, gde je obično početak saradnje impresivan, a kasnije shvatate da oni uvek žele da budu u blagom dobitku, sa slovenskom braćom je malo drugačije: treba vremena da se stekne njihovo poverenje, ali kada ga steknu, mogućnosti su neslućene. U Moskvi je prepoznat naš kvalitet i potencijal i oni nas od tada shvataju kao ravnopravnog partnera koji može mnogo da im pomogne da prevaziđu neke barijere koji se pred njih postavljaju. Od 2017. godine sam i njihov profesor, sa sve većim i interesantnijim obavezama kao što su: rad sa poslediplomcima, držanje naučno-popularnih predavanja, uz redovna predavanja za njihove studente. Drago mi je da je njihova vakcina “Sputnik” prva koja kreće u komercijalnu upotrebu u borbi protiv Korona virusa. Ne treba ni da pominjem da je saradnja sa većinom evropskih zemalja, pogotovu iz centralne Evrope vrhunska i krajnje prijateljska. Jednostavno, pokušavamo da sa svima sarađujemo na ravnoj nozi i da na taj način budemo pravi reprezent naše zemlje, koja ima u nauci neslućeni potencijal. Mi, praktično, pokušavamo da u svom domenu uradimo što radi i naš predsednik Aleksandar Vučić, a to je da sa svima razgovaramo na prijateljskom i ravnopravom nivou. A za to je potrebna vera u sebe i svoje kvalitete. Polazimo od jedne činjenice da je najveći stepen patriotizma da svako od nas uradi svoj posao najbolje što zna. A naš posao je edukacija studenata, bavljenje naukom i prezentacija naučnih rezultata – ističe doktor Jakovljević.

Dekan fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu je saradjivao sa najugledijim imenima iz sveta, a na njegovom fakultetu veliki je broj gostujućih profesora i studenata iz EU. Organizator je najvećeg broja naučnih skupova sa područja medicine u Srbiji.

- Cela priča koja je dovela do izuzetne međunarodne saradnje koju sam zajedno sa svojim starijim i mlađim saradnicima ostvario u poslednjih 15-tak godina počela je krajem prošlog veka, mojim učešćem u organizacijama različitih naučnih skupova. Ta strast mi je, delom, i u genima, jer je moja majka, sada penzionisani profesor univerziteta, u toku svoje karijere stalno organizovala seminare i prezentovala svoje naučne radove na njima. Kao veoma mali sam to gledao, a ponekad i učestvovao, tako da mi je to davnih dana „ušlo u krv“. Prvi veliki naučni skup u čijoj sam organizaciji neposredno učestvovao je bio nacionalni kongres patologa 2000. godine, kada me je rrof. Snežana Jančić uzela za sekretara organizacionog odbora. Od tada svake godine smo, najviše prof. Dragan Đurić, moj mentor, a sada naučni partner, organizovali bar po jedan naučni skup u našoj zemlji sa značajnim međunardonim učešćem - priča dr Jakovljević.

U početku su to radili zahvaljujući velikom entuzijazmu, dovijajući se na različite načine.

- Ja sam, ne retko, uključivao u organizaciju svoju suprugu Biljanu, koja govori bolje engleski od mene, tako da možete zamisliti koliko su naši porodični trenuci trpeli tu moju strast prema organizaciji naučnih skupova. Ti skupovi su bili prilika da predstavimo svoje rezultate međunarodnoj stručnoj javnosti i time polako počnemo da bivamo prepoznati na mapi evropske i svetske fiziološke nauke - nastavlja naš sagovornik.

Možda je jedna od prelomnih godina u profesionalnom životu dr Jakovljevića bila 2005, kada su ove njihove aktivnosti dobile institucionu podršku njegovog matičnog fakulteta i Vojnomedicinske akademije, koja je, doduše, nagovestila podršku još dve godine ranije.

- Od tada je svaki naš sledeći naučni skup imao i elemente grandioznosti, počev od kvaliteta naučnih radova, preko nivoa inostranih učesnika do fenomenalnog socijalnog programa. Na taj način smo pokušali da našu zemlju predstavimo u što boljem svetlu. Te godine se pojavio i naš budući veliki „guru“, prof. dr Naranjan Dhalla, čovek koji je, de facto, od tada moj najveći učitelj. Inače, radi se o globalnom lideru u oblasti kardiovaskularnih nauka, koji je prepoznao potencijal naše nauke, i moj lični, i od tada mi nesebično pomagao. Nakon međunarodnog prepoznavanja, počeo je da raste broj mladih ljudi koji su se zainteresovali za ovakav tip istraživanja i saradnju sa mnom. Prvi od njih, moj po stažu najstariji, a, inače, po godinama mladi divni čovek je sadašnji profesor Vladimir Živković, koji je prvi izdržao veoma jak tempo koji zahteva saradnja sa mnom. On i dan danas predstavlja, sportskim rečnikom, onog koji „drži svlačionicu“ i koji je najzaslužniji za predivnu atmosferu koja vlada u našem timu koji je u međuvremenu narastao na više od 25 mladih, dobrih, pametnih, vrednih, lepih ljudi koji svakog dana rade kao jedan - otkriva dr Jakovljević.

Paralaleno sa tim je rastao broj međunarodnih kontakata, gde je njihov rad prepoznat na svim stranama sveta.

- To je prouzrokovalo sve veći broj mojih pozivnih predavanja širom sveta, a kasnije i odlaske na usavršavanja mojih najbližih saradnika. Svi oni su proveli ili će provesti jedan deo svog studijskog usavršavanja negde u inostranstvu. Na sreću ove zemlje i moju ličnu, oni su se svi vratili nazad da svoja stečena znanja prenesu na mlađe generacije i nastave svoj rad u zemlji Srbiji, bez obzira na razne unosne ponude koje su imali – kaže na kraju razgovora doktor Jakovljević.

 

Ostali naslovi

Sumnjive Chrome ekstenzije
Srpska ekonomija
Stručnjaci za sajber bezbednost kompanije Kaspersky identifikovali su 57 sumnjivih ekstenzija u zvaničnoj Chrome Web prodavnici, koje koristi više od šest miliona korisnika. Ove ekstenzije su izazvale sumnju jer dozvole koje zahtevaju ne odgovaraju njihovom opisu
Poklon koji raste s bebom
Srpska ekonomija
Rođenje deteta uvek je ispunjeno radošću, a roditelji i najbliži kupuju poklone s velikom pažnjom i sa puno ljubavi. Uobičajeni darovi, poput igračaka, odeće ili opreme koja bebi pomaže da lepše otkriva svet oko sebe jesu dragoceni, ali - umesto klasičnih poklona sve je popularnija ideja da prvo darovanje deteta ima dugoročniju svrhu
Beč na prvom mestu svetskih kongresnih metropola
Srpska ekonomija
Na najnovijoj rang-listi kongresnih metropola (ICCA-Međunarodna kongresna asocijacija) za 2024. godinu glavni grad Austrije zauzeo je 1. mesto u svetu, ispred Lisabona i Singapura. Sa 154 održana kongresa Beč se vratio na svetski vrh nakon što je prethodne godine bio na četvrtom mestu
Barbados – ostrvo najpismenijih ljudi na svetu
Srpska ekonomija
Ukoliko ste pomislili da je Barbados samo još jedno karipsko ostrvo, poznato po prelepim plažama, zaraznim ritmovima i gostoljubivom narodu, samo ste do pola u pravu. Zapravo, Barbados je najistočnije ostrvo Karipskih ostrva, deo je Malih Antila i okruženo je Atlantskim okeanom
Grad Beč testira nove vrste asfalta
Srpska ekonomija
Asfalt se leti brzo zagreva, usled čega posebno u gradskim sredinama nastaju velike toplotne zone. Zato Grad Beč u okviru pilot-projekta testira nove mogućnosti asfaltiranja. U okolini potoka Lizing (Liesingbach) ugrađene su četiri nove mešavine asfalta. Istraživački projekat trajaće naredne tri godine
Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver