Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zdravstveni sistem, poljoprivreda i avio saobraćaj su oblasti od nacionalnog interesa za Srbiju

Svet posle pandemije
Piše: Dragana Bokan

Kriza svetskih razmera izazvana novim korona virusom ujedinila je političare i analitičare u oceni da će pandemija imati značajne posledice i da će to zahtevati preispitivanje funkcionisanja država na svim poljima. Sem ove zajedničke konstatacije, sve drugo je predmet različitih tumačenja, počevši od ocene kako jevi rus nastao do stavova o najboljim rešenjima za saniranje nastalih posledica, naročito ekonomskih. Kao i u mnogim kriznim situacijama u prošlosti, pri razmatranju ovih pitanja neće moći da se izbegne njihova politizacija, jer se ovde, u suštini, radi o pitanju različitih ideologija, čije je preispitivanje neminovno – pre ili kasnije.

- Prvo neočekivano iznenadjenje u vezi pandemije dogodilo se u vezi različite spremnosti država da se suoče sa njom. Ispostavilo se da države sa neo-liberalnim ekonomskim sistemom nisu bile u stanju da odmah odgovore potrebama svojih zdravstvenih službi u meri u kojoj su to uspele države koje se oslanjaju na centralni sistem planiranja, pa su čak bile u stanju da pomognu i drugima - kaže Prvoslav Davinić, bivši diplomata Ujedinjenih nacija za sajt “Srpska ekonomija” .

Davinić objašnjava da za poznavaoce neo-liberalnog kapitalizma to nije iznenadjujuće, jer on funkcioniše na osnovu profita. I dodaje da je za privatnog investotora mali interes da investira svoj kapital u robu za kojom ne postoji veća tekuća potražnja na tržištu, jer to zamrzava kapital i čini ga neproduktivnim.

- Primera radi, predsednik SAD je nedavno razmišljao o upotrebi Ratnog akta, koji mu omogućava da privatnim privrednim subjektima naredi da povećaju ili čak preusmere svoje proizvodne kapacitete u skladu sa tekućim potrebama. Drugi primer je Evropska unija, kojoj je trebalo nekoliko nedelja da obavi administrativne procedure potrebne da se uputi pomoć sopstvenim članicama, uključujući Italiju i Španiju, koje su bile blizu potpunog kolapsa zdravstvenog sistema. Medjutim, situacija sa virusom je samo doprinela da pitanje daljeg funkcionisanja, pa i opstanka, neo-liberalnog ekonomskog sistema dodje u fokus dodatne pažnje - objašnjava sagovornik sajta “Srpska ekonomija”

Proces promena je nezaustavljiv

Već neko vreme medju zapadnim ekonomskim stručnjacima, uključujući i one vodeće, mogu se čuti upozorenja da je ovaj koncept ostvario svoj optimum i da su potrebna alternativna rešenja. Ne može se poreći da je ovaj sistem doprineo snažnom ekonomskom razvoju tih, ali i drugih zemalja u svetu, što se nebi postiglo tako brzo na druge načine.

Problem, na koji ukazuju ekonomisti, je u tome što su za takve uspehe tržišne privrede postojali povoljni uslovi u svetu, kao sto su lako dostupne jeftine sirovine i otvorena tržišta za plasman proizvoda.

- Situacija se u tom pogledu drastično izmenila u nekoliko zadnjih decenija. Na scenu su stupili novi akteri, iz tzv.”trećeg sveta”, koji predstavljaju snažnu konkurenciju dosadašnjim ekonomskim silama pa samim tim dobijaju veći značaj u svetskoj privredi i trgovini. Takva njihova ekonomska snaga, podržana sa vojnom moći, znatno je ojačala njihov medjunarodni položaj, a time i mogućnost snažnijeg uticaja na tokove medjunarodnih odnosa. To će neminovno dovesti i do preraspodele uticaja u svetu, neki bi rekli do stvaranja novog svetskog poretka, ali različitog od onog o kome se donedavna govorilo, a u kome je neo-liberalni kapitalizam bio očekivani pobednik. Očigledno da se to neće desiti. Medjutim, proces promena je nezaustavljiv, ali neće biti ni lak ni brz. Pitanje kakav će biti taj novi-novi svetski poredak odlučvaće se u neposrednom sučeljavanju dosadašnjih glavnih aktera, s jedne strane, i novih snaga, medju kojima poseban značaj imaju države kao sto su Brazil, Indija. Indonezija, Kina i Rusija, s druge strane. Ishod će u mnogome zavisiti od brzine kojom ce se pojedine države oporavljati, i koje to države konkretno, odnosno iz koje od ove dve grupe, što će verovatno biti od presudnog uticaja na to kako ce izgledati budućnost čovečanstva - objašnjava Davinić.

Prilagodjavanje situaciji

Sagovrnik “Srpske ekonomije” naglašava da će ovaj proces biti od izuzetnog značaja i za Srbiju, jer će morati da se prilagodjava situaciji kako se ona bude odvijala i, u skladu sa time, da donosi odluke od strateškog značaja za svoje nacionalne interese.

- Jedna od tih stvari je uskladjivanje politike pridruživanja Evropskoj zajednici sa veoma korisnom saradnjom na svim poljima sa Kinom i Rusijom. Interesi su značajni na obe strane. U situaciji očekivanog preispitivanja celokupnih medjunarodnih odnosa, sa velikom neizvesnošću na kojim će se osnovama ti odnosi zasnivati ubuduće, ne postoje razlozi da se nešto menja u politici vojne neutalnosti, jer ona u postojećim okolnostima najbolje obezbedjuje nacionalne interese - objašnjava Davinić

Naš sagovornik naglašava da ono što treba da se preispita to je strategija nacionalne bezbednosti, kako bi se u njoj razradili postojeći stavovi, ali uneli i novi, na koje upućuju iskustva stečena u vezi sa brojnim posledicama pandemije, ne samo u zdravstvenom pogledu, već u brojnim drugim oblastima života i rada. Jer, ne postoje sigurne procene da se ova ili neka druga epidemija neće ponoviti.

Prema rečima našeg sagovornika postoji pet opravdanih razloga odnosno pet specifičnih oblasti koje je potrebno da se proglase oblastima od strateškog značaja za zaštitiu nacionalnih interesa.

- Prvi je zdravstveni sistem. Poželjno je ubrzati završetak započetih objekata, ali uložiti i u nove, ne samo zbog opasnosti od mogućih budućih epidemija, već stvaranja optimalnih uslova za zdravstvenu zaštutu svih gradjana. Efikasan zdravstveni sistem predstavlja odraz snage jednog društva. Paralelno sa time opravdano je povećavati medicinski kadar, kako putem školovanja tako i destimulisanja odlazaka u inostranstvo. Druga oblast je farmaceutska industrija, čije kapacitete treba uskladiti sa domaćim potrebama, imajući u vidu da je po izbijanju pandemije došlo do značajnih restrikcija na medjunarodnom tržištu lekova. Treca oblast su poljoprivreda i stočarstvo. S obzirom na primere uvodjenja embarga na neke poljoprivredne proizvode od strane pojedinih zemalja prvih dana nakon izbijanja pandemije, neohodno je imati sopstvene kapacitete za podmirivanje nacionalne potrošnje. Ovo postaje još značajnija potreba s obzirom na sve glasnije prognoze svetskih stručnjaka da će nedostatak hrane najverovatnije biti prva naredna katastrofa koja bi mogla da pogodi svet - objašnjava Davinić.

On naglašva da veoma važna oblast očuvanja za nacionalne interese Srbije su – da izvore vode treba proglasiti objektima od nacionalnog značaja, jer svetski stručnjaci ukazuju i predvidjaju već izvesno vreme da će vrlo brzo doći do nedostatka pijaće vode.

- Peta oblast tiče se aviosaobraćaja. To je privredna grana koja mora dobiti status delatnosti od strateškog značaja. Jer, postavlja se pitanje kako bi se bez nacionalne avio kompanije obezbedila pravovremena dostava svega neophodnog za efikasnu borbu sa virusom? Isto pitanje se postavlja i u pogledu transporta desetina hiljada naših gradjana zatečenih u raznim zemljama širom sveta, koje je u zemlju mogla da vrati samo nacionalna avio kompanija - zaključuje Prvoslav Davinić za sajt “Srpska ekonomija”.

Ostali naslovi

Sumnjive Chrome ekstenzije
Srpska ekonomija
Stručnjaci za sajber bezbednost kompanije Kaspersky identifikovali su 57 sumnjivih ekstenzija u zvaničnoj Chrome Web prodavnici, koje koristi više od šest miliona korisnika. Ove ekstenzije su izazvale sumnju jer dozvole koje zahtevaju ne odgovaraju njihovom opisu
Poklon koji raste s bebom
Srpska ekonomija
Rođenje deteta uvek je ispunjeno radošću, a roditelji i najbliži kupuju poklone s velikom pažnjom i sa puno ljubavi. Uobičajeni darovi, poput igračaka, odeće ili opreme koja bebi pomaže da lepše otkriva svet oko sebe jesu dragoceni, ali - umesto klasičnih poklona sve je popularnija ideja da prvo darovanje deteta ima dugoročniju svrhu
Beč na prvom mestu svetskih kongresnih metropola
Srpska ekonomija
Na najnovijoj rang-listi kongresnih metropola (ICCA-Međunarodna kongresna asocijacija) za 2024. godinu glavni grad Austrije zauzeo je 1. mesto u svetu, ispred Lisabona i Singapura. Sa 154 održana kongresa Beč se vratio na svetski vrh nakon što je prethodne godine bio na četvrtom mestu
Barbados – ostrvo najpismenijih ljudi na svetu
Srpska ekonomija
Ukoliko ste pomislili da je Barbados samo još jedno karipsko ostrvo, poznato po prelepim plažama, zaraznim ritmovima i gostoljubivom narodu, samo ste do pola u pravu. Zapravo, Barbados je najistočnije ostrvo Karipskih ostrva, deo je Malih Antila i okruženo je Atlantskim okeanom
Grad Beč testira nove vrste asfalta
Srpska ekonomija
Asfalt se leti brzo zagreva, usled čega posebno u gradskim sredinama nastaju velike toplotne zone. Zato Grad Beč u okviru pilot-projekta testira nove mogućnosti asfaltiranja. U okolini potoka Lizing (Liesingbach) ugrađene su četiri nove mešavine asfalta. Istraživački projekat trajaće naredne tri godine
Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver