Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija u borbi protiv korone

Beograd
Foto: mod.gov.rs
Piše: Vesna Zdravković

Medicinske zaštitne maske i rukavice, ograničeno kretanje odnosno zatvaranje granica i policijski čas, otvaranje medicinskih centara za osobe zaražene korona virusom, a sledi masovno testiranje građana i stavljanje u funkciju privremenih bolnica za pacijente sa blažim simptomima covida 19. To je srpski scenario u borbi protiv pošasti XXI veka.

Slične mere je sprovodila i bratska Kina. Ta mnogoljudna zemlja suočila se sa prvim zaraženim korona virusom početkom decembra prošle godine. Sve je krenulo i širilo se velikom brzinom u milionskom gradu Vuhanu. Neverovatnom brzinom su Kinezi izgradili i dva velika medicinska centra. Istovremeno, vlasti u Vuhanu počele su da pretvaraju sportske dvorane I izložbene prostore u privremene bolničke centre za lakše obolele pacijente od virusa korona. Svako soba imala je dva kreveta, kupatilo, televizor i uređaj za prečišćavanje vazduha.

Italija nije dovoljno ozbiljno shvatila opasnost zvanu korona virus. Nisu kontrolisani ulasci putnika u zemlju, nisu odmah obustavljena masovna okupljanja poput fudbalskih utakcima. Na kraju je čitava pokrajina Lombardija stavljena u karantin. Kašnjenje je tu zemlju koštalo velikog broja ljudskih života, pre svega starih, kao I lekara koji su stajali na prvim odbrambenim linijama u borbi protiv korone. Nedostatak kreveta u bolnicama, medicinskog osoblja, maski, respiratora Italiju svrstava u vrh najpogođenijih zemalja korona virusom.

U blokadi je danas I Španija koja nije izvukla pouke iz Italije. Loša procena I organizacija te zemlje u borbi sa pandemijom vinula je Španiju u sam vrh liste najugroženijih država po broju obolelih I umrlih. Španija umesto improvizovanih bolnica za lečenje pravi improvizovane mrtvačnice za žrtve korona virusa.

Britaniju pamtimo po prvom obolelom pacijentu bebi. I upravo u toj zemlji se pravi privremena bolnica u centralnom Londonu, slična našoj na Beogradskom sajmu. Na površini od 100.000 kvardratnih metara nalaziće se 4.000 kreveta. Improvizovana bolnica u Londonu trebalo bi da primi prve pacijente sledeće nedelje.

Ostaje da se vidi šta će doneti masovno testiranje, kao i otvaranje privremenih bolnica. U najvećoj, hali 4 Beogradskog sajma predviđeno je da bude smešteno 3.000 lakših pacijenata. Nadležni su istakli da taj prostor neće bii pretvoren u koletivni centar, već će isključivo služiti za lečenje pacijenata sa lakšim simptomila korona virusa. Inače, vojska će da brine o privremenoj bolnici na Beogradskom sajmu, ostalim karantinima, kao i o objektima izolacije Morovič, Subotica, Vojna gimnazija, hotel Soleks i Lepenka na Fruškoj gori.

Ostali naslovi

Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver
Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji
Srpska ekonomija
Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje
Istine i zablude o zlatu
Srpska ekonomija
Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore
Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa