Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Cene nekretnina rastu u čitavoj Evropi

Tržište nekretnina
Srpska ekonomija

Cene stanova na domaćem tržištu i dalje rastu, a ukupan iznos sredstava u prometu na tržištu nepokretnosti bio je dvostruko veći u drugom kvartalu ove godine u odnosu na prošlu, i 1,6 puta veći u odnosu na prepandemijsku 2019. godinu, pokazuje najnoviji izveštaj Republičkog geodetskog zavoda. Novogradnja u Beogradu i Novom Sadu skuplja je za oko 14 odsto nego lane, a u pojedinim delovima Niša kvadrat je skočio za više od 40 odsto. U poslednjih pet godina, prosečna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite (krediti dinarski indeksirani u stranim valutama i devizni krediti) je smanjena za 0,97 procentnih poena. Naime, ona je u junu 2016. godine iznosila 3,47%, dok je u junu ove godine bila na nivou od 2,50%.

Dešavanja na domaćem tržištu nekretnina deo su šireg trenda. Prosečni rast cena u 40 država članica OECD-a iznosio je 9,4% ove godine, što je najsnažniji rast u poslednjih 30 godina. Istraživanje Erste Grupe pokazuje da su stanovi poskupljivali više nego što su rasle plate u celom regionu Centralno istočne Evrope (CIE) od 2010. do 2020. godine, a kako nema promena na strani ponude i potražnje - takav trend bi mogao da se nastavi.

Od 2010. do prvog kvartala 2021. cene stambenog prostora u EU su porasle u proseku za 30,9%, a stanarina za 15,3%. U Mađarskoj su stanovi poskupeli skoro 100%, u Češkoj i Slovačkoj za preko 50%, dok je najmanji rast cena u Sloveniji, Hrvatskoj (obe malo preko 20%) i Rumuniji (svega 10%).

Postoji više razloga za ovakav trend - od neuravnotežene ponude i tražnje do povoljnih kredita sa rekordno niskim kamatama. Treba uzeti u obzir i akumuliranu štednju građana u poslednjih godinu dana i sve veću potrebu za stambenim prostorom usled potrebe rada od kuće. Jedan od faktora je i dug proces pribavljanja građevinske dozvole, koji smanjuje ponudu. Međutim, za razliku od Slovačke, gde taj proces traje najduže u regionu, čak 300 dana, i Rumunije i Slovenije (oko 250 dana), u Srbiji je taj proces kraći od 100 dana, po čemu smo bliži Velikoj Britaniji (86 dana).

Uprkos brzom porastu cena stambenog prostora, rizik od ciklusa uspona i padova cena nekretnina u CIE znatno je smanjen, a bankarski sektor u regionu nalazi se u dobrom i stabilnom stanju, čime doprinosi finansijskoj stabilnosti.

Kada je u pitanju stanovanje, jedno od trenutno najaktuelnijih pitanja, pored pomenutog rasta cena, odnosi se na zelene politike. Trenutno 75% svih zgrada u EU nije energetski efikasno - troše 40% ukupne potrošnje struje i emituju 36% gasova sa efektom staklene bašte. Za postizanje cilja neto smanjenja emisija za 55% odsto do 2030. godine potrebno je udvostručiti stopu energetskog renoviranja privatnih i javnih zgrada, pre svega dekarbonizacijom sistema grejanja i hlađenja koji su odgovorni za oko 80 potrošnje energije. Procenjuje se da će za to biti potrebno 275 milijardi evra investicija godišnje u projekte renoviranja.

Prepreka na tom putu može da bude nedostatak privlačnih finansijskih podsticaja za sprovođenje takvih projekata, a osim toga, razumevanje potencijalnih koristi je i dalje na niskom nivou. U tom smislu, od ključnog značaja za povećanje stope renoviranja u celoj EU tokom predstojeće decenije biće edukativne kampanje i pružanje različitih finansijskih proizvoda kao što su zeleni krediti, hipoteke i poreske olakšice.

Već nekoliko godina unazad Erste Banka, zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), kroz Program finansiranja zelene ekonomije (GEFF) za Zapadni Balkan, aktivno promoviše energetsku efikasnost u domaćinstvima. Početkom juna, Erste Banka je potpisala drugu po redu kreditnu liniju obezbedivši dodatnih 10 miliona evra dostupnih građanima za ulaganje u poboljšanje energetske efikasnosti. Prošlogodišnji podaci Erste Banke ukazuju na veliko interesovanje klijenata za ove kredite. Prosečan iznos kredita je bio 398.500 dinara, dok je prosečan vremenski period otplate bio 46 meseci. Građani su ova sredstva najčešće koristili za izolaciju zidova i krova, zamenu stolarije, kao i za instaliranje kotlova na biomasu i pelet. Najveći broj kredita za energetsku efikasnost je odobren u Vranju, Zrenjaninu i Somboru.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima