Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Budimpešta kakvu još niste upoznali

Budimpešta
Srpska ekonomija

Turizam čini 10,7% mađarskog BDP-a (bruto domaćeg proizvoda), dok je prema projekcijama Nacionalne turističke organizacije Mađarske, turizam do 2030. godine trebalo da učestvuje u domaćem BDP-u sa 16% procenata. Pri tom je Budimpešta privlačila čak 81% turista i profita.

Iako su granice Mađarske i dalje zatvorene za turiste, Nacionalna turistička organizacija Mađarske podseća da je Budimpešta proglašena za „Najbolju evropsku destinaciju 2019“ i donosi nam zanimljive informacije o Budimpešti.

Svi znamo da se Budimpešta sastoji od luksuznije Bude i Pešte u kojoj živi većina stanovništva, a koje povezuje Sečenji ili „lančani” most. Istini za volju, Budimpešta je osnovana 1873. godine od tri grada, a treći, zaboravljeni, jeste Obuda. Oblast grada koja se proteže od mosta Margaret do mosta Sabadšag, zbog brojnih znamenitosti koje obuhvata (četvrt oko Budimskog dvorca, zgrada Parlamenta, koncertna dvorana Vigadó, zatvorena pijaca s peštanske strane), uvrštena je u na Uneskovu listu svetske baštine.

Budimpešta je svetska prestonica termalnih voda. Ispod grada leže brojni izvori i ogromne rezerve termalne vode koji Budimpeštu snabdevaju sa 70 miliona litara lekovite vode dnevno. Dakle, u pitanju je grad najbogatiji termalnim vodama na svetu. Najlepša i najčuvenija kupališta u Budimpešti su: Gelert, Rudaš, Sečenji, Lukač i Kirali.

I nilski konji u budimpeštanskom zoološkom vrtu plivaju u termalnoj vodi, i to onoj koja je po svom sastavu najsličnija vodi iz Nila.

Ako ste bili u Budimpešti, sigurno ste zapazili Veliku sinagogu, odnosno sinagogu u Dohanji ulici. Da li ste znali da je to najveća sinagoga u Evropi, druga najveća na svetu? U pitanju je impozantno zdanje tajanstvene unutrašnjosti, rađeno kombinacijom mavarskog, vizantijskog, romanskog, pa čak i gotskog stila.

Metro u Budimpešti, otvoren 1896. godine, najstariji je u kontinentalnoj Evropi. Dakle, samo nekoliko godina posle Londona, Mađari su se vozili podzemnom železnicom. Ova linija predstavlja samo srce grada, ispod zemlje povezujući ulicu Andraši sa centrom Budimpešte (Vaci ulicu i gradski park Varosliget), prolazeći pritom ispod gradske Opere.

Najveći svetski geotermalni sistem pećina nalazi se ispod Budimpešte i sastoji se od oko 200 podzemnih prostorija. Na budimskoj strani grada nalaze se dve najpoznatije pećine Palvelđi i Semlo, a ukoliko želite da zaronite u dubine termalnih izvora, idite na ronjenje u pećinu Janoš Molnar. Svakako je zanimljiv i Dvorski lavirint, nekadašnje sklonište, pa čak i zatvor u kome je, veruje se, bio zatočen i Vlad Cepeš, a koji je najbolje posetiti noću, uz svetlost petrolejki. Ono što se još od podzemne Budimpešte može istražiti jesu nekadašnja Bolnica u steni, sada muzej, kao i Pećina Svetog Ivana, tačnije Crkva u pećini ili Crkva u steni.

Budimpešta je nova filmska prestonica, a Holivud ne bi bio Holivud da nije bilo Mađara. Naime, osnivač Paramount Pictures-a je Adolf Zukor, dok je Vilmoš Frid, poznatiji kao Vilijam Foks, osnovao je Fox Film Korporaciju (danas 20th Century Fox), a Majkl Kurtiz, rođen kao Mano Kaminer, režirao je legendarni film Kazablanka. Pogađate, svi ovi filmski velikani rodom su iz Mađarske.

U velikim ostvarenjima kao što su Blejd Raner 2049, Crveni vrabac, Inferno, Špijun, Atomska plavuša, Robin Hud, Marsovac, Umri muški 5… Budimpešta se izborila za svoju ulogu na filmskom platnu.

Erik Vajs, poznatiji kao iluzionista Hari Hudini, rođen je u Budimpešti 1874. godine.

Ostali naslovi

Kako da izbegnete efekat anksioznosti nakon kafe?
Srpska ekonomija
Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi
Pametna stabla
Srpska ekonomija
Kako bi se dugoročno očuvala vitalnost gradskih stabala i efikasnije koristili resursi, Bečko zelenilo u saradnji sa gradskim energetskim preduzećem „Wien Energie“ i gradskim sekretarijatom za digitalizaciju testira digitalne senzore za merenje vlažnosti zemljišta u okviru projekta „Smart Trees“
Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa