Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svet u borbi s kovidom-19

Pandemija
Piše: Jelena Filipović

Naučnici širom sveta rade na potencijalnim postupcima lečenja i vakcinama protiv nove koronavirusne bolesti poznate kao kovid - 19. Nekoliko kompanija radi na antivirusnim lekovima, od kojih se neki već koriste protiv drugih bolesti kako bi lečili ljude obolele od kovid -19. Druge kompanije rade na vakcinama koje bi mogle da se koriste kao preventiva protiv ove bolesti.

U svetu je potvrđeno blizu 20 miliona slučajeva koronavirusa, a ta brojka svakim danom se povećava, dok s druge strane naučnici ulažu ogromne napore u cilju pronalaženja vakcine i lečenja koji bi usporili pandemiju i smanjili štetu zbog te bolesti.

Neki od najranijih postupaka lečenja biće, kako se navodi u članku na sajtu Heltlajn (Healthline), verovatno lekovi koji su već odobreni za druga stanja ili su testirani na druge viruse.

"Ljudi proučavaju mogu li postojeća antivirusna sredstva da deluju ili da li se mogu razviti novi lekovi kako bi se pokušali boriti protiv virusa", rekao je dr Brus Li (Bruce Y. Lee), profesor na CUNY Graduate School of Public Health & Health Policy (Visoka škola za javno zdravlje i zdravstvenu politiku) u Njujorku.

Od 8. maja, dva leka su od američke Uprave za hranu i lekove (FDA) dobila odobrenje za hitnu upotrebu: antivirusni remdesivir i lek koji se koristi za sedaciju ljudi na ventilatoru.

FDA je u martu izdala odobrenje za hitnu upotrebu za antimalarijske lekove hlorokin i hidroksihlorokin, ali ih je kasnije povukla nakon što su studije pokazale da verovatno neće biti efikasni u lečenju kovid-19.

Odobrenje za hitnu upotrebu dozvoljava lekarima da koriste ove lekove za lečenje ljudi od kovid-19 virusa čak i pre nego što su lekovi prošli formalni postupak odobrenja FDA.

Ovi lekovi se još uvek testiraju u kliničkim ispitivanjima kako bi se utvrdilo da li su efikasni protiv koronavirusa, a taj korak je potreban da bi bili sigurni da su lekovi bezbedni za upotrebu kao i da bi se odredilo koja je doza odgovarajuća.

Kako se ističe, mogli bi da prođu meseci pre nego što postanu dostupni za upotrebu tretmani lečenja za koje se utvrdi da deluju protiv kovid-19 virusa. Za vakcinu bi moglo da potraje i duže.

Međutim, postoje još uvek i druga oruđa koja se mogu iskoristiti da se smanji šteta od novog koronavirusa, poznatog i kao SARS-CoV-2.

- Iako nam tehnološki napredak omogućava da brže uradimo određene stvari, ističe Li za Heltlajn, još uvek moramo da se oslanjamo na socijalno distanciranje, traženje kontakata, samoizolaciju i druge mere.

Razvoj lekova se ponekad opisuje kao cevovod, s delovima koji se kreću od ranog razvoja u laboratoriji, zatim laboratorijskog testiranja i ispitivanja na životinjama pa do kliničkih ispitivanja na ljudima.

Može proći decenija ili više da novo jedinjenje pređe od početnog otkrića do tržišta. Neka nikada ni ne stignu tako daleko i zato se mnogi lekovi koji već postoje posmatraju kao potencijalni postupci u lečenju kovid-19.

Nijedna kompanija nije ponudila vremenski okvir za to kada bi njihov lek mogao da uđe u uširu upotrebu u lečenju zaraženih koronavirusom.

To i nije lako proceniti.

Posle laboratorijskih ispitivanja i ispitivanja na životinjama, lekovi moraju da prođu kroz nekoliko faza kliničkog ispitivanja pre nego što mogu da budu odobreni za široku upotrebu kod ljudi.

Takođe, teško je ubrzati stvari, jer naučnici moraju da imaju dovoljan broj upisanih volontera u svakoj fazi, da bi imali korisne rezultate, a moraju i da sačekaju dovoljno dugo da bi videli postoje li štetni, neželjeni efekti leka.

Ostali naslovi

Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver
Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji
Srpska ekonomija
Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje
Istine i zablude o zlatu
Srpska ekonomija
Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore
Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa