Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Barselona – katalonska lepotica

Destinacije
Foto: www sagradafamilia.org
Piše: Jelena Jovanović

Glavni grad španske pokrajine Katalonije, Barselona, drugi je najveći grad u Španiji. Smatra se da ima oko 1,6 miliona stanovnika, a ako se računaju i prigradski delovi, znatno više – preko tri miliona. Prelep, kulturom bogat grad na obali Sredozemlja, privlači tokom godine veliki broj turista. Ulica La Rambla, pulsirajuće središte Barselone, proteže se od mora i čuvenog spomenika Kristiforu Kolumbu do glavnog gradskog trga Katalonija. La Rambla vrvi od lokalaca i turista, tu su prodavnice suvenira, restorani, kafići, radnje, ulični umetnici, ali i mnogi lukavi i okretni džeparoši od kojih se treba čuvati.

Nedaleko od La Ramble je i pasaž kroz koji se ulazi u Plaza Real, prelep Kraljevski trg, koji je jedna od najprometnijih gradskih tačaka. Izgrađen je u 19. veku u neoklasicističkom stilu, oivičen prelepim zgradama, ima fontanu u sredini, palme i originalne ulične lampe koje je na početku svog profesionalnog puta konstruisao genije tog grada Antonio Gaudi.

Trgovi, katedrale...

Kraljevski trg nalazi se u Gotskoj četvrti, najstarijem i veoma zanimljivom kvartu čije je lavirinte moguće istraživati danima. Podsetiće vas na gradove Dalmacije i očarati atmosferom. Ovde su mnogi trgovi, katedrale, neočekivani sokaci i prolazi. U Barri Gotic je i Muzej istorije grada, i Palata muzike i mnogo drugih gradskih znamenitosti.

Sam centar grada i mesto na kom se susreću Gotska četvrt i moderni deo Barselone, nastao u 19. veku, jeste Trg Katalonija. Ovde počinje La Rambla i spušta se prema moru, a na trgu se susreću i druge važne ulice i avenije Barselone. Tu je i česma s koje bi trebalo popiti malo vode – legenda kaže da ćete se ako to uradite sigurno vratiti u ovaj grad. Na trgu je i nekoliko skulptura i mozaika, a nedaleko odatle, nakon sedam minuta hoda, u Aveniji Paseo de Gracia pogled će vam se zadivljeno zaustaviti na dve zgrade koje je Antonio Gaudi projektovao pre više od sto godina. Jedan od najvećih arhitekata 20. veka stvarao je zgrade bez pravih uglova, realizovao neverovatne arhitektonske zamisli, ukrašavao svoja dela na osoben način. Njegovo delo danas boji Barselonu drugim bojama, intrigira i inspiriše.

Bela i izuvijana Casa Mila nazvana je i La Pedrera (stena) jer su velikom arhitekti inspiracija bile stene blizu Barselone. Fasada je valovita, nema nijednu pravu liniju i na njoj je nemoguće povući vertikalnu liniju od poda do plafona.

I druga slavna Gaudijeva zgrada iz istog perioda nalazi se u Pasao de Gracia. Casa Batilo smatra se danas jednim od spomenika katalonskog modernizma. Ta originalna, plavičasta, bajkovita zgrada s polihromnom fasadom dekorisana je keramikom i staklom, ima funkcionalan i impresivno osmišljen enterijer sa stepenicama, vitražima, valovitim krovom, skulpturama nadahnutim mitologijom… Nastala je između 1904. i 1906, a od 2002. godine otvorena je za posetioce.

Kuća je nastala po narudžbini Josepa Batilja. Vlasnik je Gaudiju dao potpunu kreativnu slobodu, a projekat je podrazumevao rušenje zgrade. Gaudi je odbacio tu zamisao i između 1904. i 1906. u potpunosti rekonstruisao zgradu. Arhitekta je promenio fasadu, kao i unutrašnjost, stvorivši pravo moderno umetničko delo. Casa Batillo je na listi svetske baštine Uneska i jedna od najpopularnijih i najposećenijih kulturnih znamenitosti Barselone.

I park Guelj, u kom je Gaudi ostavio snažan umetnički pečat početkom 20. veka, nezaobilazna je turistička destinacija. Upisan je na listu svetske baštine Uneska 1984. godine zbog doprinosa razvoju arhitekture i tehnika gradnje krajem 19. i početkom 20. veka. Gaudija je angažovao bogati sugrađanin Eusebio Gaelja s idejom da osmisli autentični park, takozvani gradski vrt. U tom parku projektovano je oko 60 zgrada, a u jednoj od njih Gaudi je živeo oko dvadeset godina. Tu su i skulpture nalik na drveće – Gaudijeva ideja bila je da napravi organsku celinu, jedinstvenu sponu s prirodom. A jedan od najlepših delova parka, Trg prirode, osmišljen je kao drevni trg. Izuvijana klupa koja se ovde nalazi duga je 110 metara, i smatra se najdužom klupom na svetu. Prepoznatljiva je po ergonomiji i po mozaiku. Prepoznatljiv je i Gaudijev motiv guštera, a simpatični raznobojni reptili jedan su od simbola Barselone, i veoma česti na raznim suvenirima.

Sagrada familia

Kada se vijugavim stazama parka Guelj popnete do njegovog vrha, dolazite do vidikovca – s jedne strane pogled puca na luku i brdo Monžuik, a s druge na najimpresivniju Gaudijevu građevinu i simbol Barselone – Sagrada familia.

Izgradnji velepne katedrale Gaudi je posvetio više od polovine života – 40 godina. Počeo je da je gradi 1915. i bio posvećen njenoj izgradnji u tolikoj meri da nije brinuo o svom izgledu i potrebama – izgledao je siromašno, neuredno, zapušteno i rasejano. Stradao je 10. juna 1926. kada ga je u ulici nedaleko od katedrale udario tramvaj. Završio je s teškim povredama i poslat u bolnicu za siromašne, u kojoj je i umro.

Impozantnu, veoma visoku baziliku teško je opisati – u njoj se kombinuju gotičke i krivolinijske art nouveau forme, na fasadi je mnoštvo detalja i simbola, a spolja i iznutra dočarana je kompleksna priča o religiji i njenoj istoriji, povezanosti sa izvornim, sa prirodom. Nakon Gaudijeve smrti gradnja je tekla sporo, zavisila od donatora, u vreme Španskog građanskog rata, 1936. mnoge originalne Gaudijeve skice i zapisi su uništeni.

U Barseloni vredi posetiti i prelepi park Citadela, koji je nastao sredinom 19. veka i dugo bio jedina zelena gradska oaza. Na oko 70 hektara možete se i izgubiti, uživati u vodi i zelenilu, šetati pored jezera, slikati se ispred fontane koju je dizajnirao arhitekta Fonsete (pomagao mu je mladi arhitekta Gaudi) i obići zgradu katalonskog parlamenta. Odmah pored parka Citadela je i Trijumfalna kapija, spomenik iz 1888. rađen za tadašnju Svetsku izložbu.

Na drugom kraju Barselone, na zelenom brdu Monžuik, takođe možete uživati u dugim šetnjama po parkovima punim fontana, divnog i očuvanog rastinja.

Dva kilometra duga peščana plaža tokom leta privlači mnoge stanovnike Barselone. Ove jeseni na Barseloneti su bili šetači, lokalni surferi, nekolicina turista. Vožnja žičarom do brda Monžuik košta svega sedam evra u jednom smeru – stižete pravo na terasu s koje se kao na dlanu vidi čitava luka. Monžuik je pun zelenila, tu su elitne škole, muzej Huana Miroa, još jednog slavnog Katalonca. Šetnja po tom brdu dovešće vas i do Olimpijskog stadiona, koji je izgrađen 1992. godine. Ispred njega su predivne fontane i spomenici, a još niže Muzej katalonske umetnosti, ispred koga su velike stepenice, i poznata Magična fontana. Ta fontana ima svoj večernji šou dva puta nedeljno. Njen ples je doživljaj koji se dugo pamti i kome uvek prisustvuje veliki broj ljudi – i lokalaca i turista. U Barseloni možete istražiti još mnogo šta – u Gotskoj četvrti nalazi se Pikasov muzej, s nekim od najznačajnijih dela iz umetnikove rane faze.

Puls šarmantne Barselone možete osluškivati na ulicama i trgovima, ali i u brojnim restoranima i barovima. Svakako morate probati lokalnu paelju i posetiti tapas barove. Tapasi su ono što se kod nas zove meze – najrazličitiji zalogajčići, sir, maslina, pršute, plodovi mora, brusketi, koji se hladni ili topli natenane jedu uz piće. Tapas kultura podrazumeva opušteno druženje, a lokalci neretko promene nekoliko tapas barova u toku večeri ne zadržavajući se dugo u jednom. Ovdašnji specijaliet je i paelja – jelo od pirinča koje ima razne varijante (s plodovima mora, piletinom, ribom). Kada su poslastice u pitanju, preporuka je da probate ćurose – kolačiče od prženog testa nalik na duguljaste krofnice koji se umaču u toplu čokoladu.

Sigurno je da će vam poseta Barseloni doneti dobar osećaj i iskustvo koje se dugo pamti. To je grad pun mirisa, boja, utisaka, iznenađenja, širine i specifične atmosfere – grad u koji ćete sigurno poželeti da se vratite.

Ostali naslovi

Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver
Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji
Srpska ekonomija
Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje
Istine i zablude o zlatu
Srpska ekonomija
Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore
Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa