Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Evropski kontinent od 1914. godine do završetka Prvog svetskog rata

Izložba u Beču Evropa diktatura
Foto: © Hertha Hurnaus
Srpska ekonomija

Muzej Kuća austrijske istorije otvorila je onlajn izložbu pod nazivom „Evropa diktatura: razlike i sličnosti, tada i sada“. U Evropi se aktuelno javljaju antidemokratske, autoritarne struje u pojedinačnim državama. Javno istupanje protiv slobode i raznolikosti i ciljane mere protiv slobode mišljenja i medija govore tome u prilog. Takve tendencije se dovode u vezu sa neuspehom mnogih demokratija nakon Prvog svetskog rata. Koji putevu su tada odveli Evropu u ponor? Da li prošlost i sadašnjost uopšte treba porediti?

Izložba pruža potpuno nov pregled čitavog evropskog kontinenta u periodu od 1914. godine do završetka Prvog svetskog rata u vidu interaktivne karte. Različite ideologije u državama od Islanda do Turske i od Sovjetskog saveza do Portugalije se mogu detaljno uporediti, od društvenog prevrata, preko osvajanja i rodne politike, do ograničavanja slobode štampe.

Svaka diktatura je analizirana u okviru devet tematskih tačaka. Osnovu istraživanja nisu činili kvantitativni podaci kao što su rezultati izbora ili struktura stanovništva. „Sa jednim klikom na pojedinačnu državu može se saznati kako je režim sebe predstavljao, koju politiku je zastupao i kako se situacija u zemlji razvijala“, izjavio je kustos muzeja Štefan Benedik.

Mnoge evropske države su prvi put osnovale demokratije nakon Prvog svetskog rata. Na samom početku je bilo protivljenja različitim mišljenjima i partijama. Demokratija je oklevetana kao dekadentna i „neprimerena“ narodnom karakteru. Govorilo se o tome da će „novi poredak“ izazvati probleme. Mnoge demokratije koje su nastale 1918/1919. godine pretvorile su se ubrzo u diktature.

zadatak Kuće austrijske istorije jeste da ojača svest o krhkosti parlamentarne demokratije. Važno je upoznati se sa odlikama diktature kako bi se one prepoznale u sadašnjosti. Poznavanje istorije je prioritet. Onaj ko može da prepozna i klasifikuje događaje u stanju je da izgradi osnovano mišljenje i postupi na odgovarajući način. To je jedan od razloga zašto smo razvili ovu interaktivnu kartu. Želeli smo da doprinesemo stvaranju dobrog istorijskog pregleda, a da istovremeno ponudimo uvid u dešavanja u pojednačnim zemljama“, objašnjava Monika Zomer, direktorka muzeja.

 

 

Ostali naslovi

Kako da izbegnete efekat anksioznosti nakon kafe?
Srpska ekonomija
Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi
Pametna stabla
Srpska ekonomija
Kako bi se dugoročno očuvala vitalnost gradskih stabala i efikasnije koristili resursi, Bečko zelenilo u saradnji sa gradskim energetskim preduzećem „Wien Energie“ i gradskim sekretarijatom za digitalizaciju testira digitalne senzore za merenje vlažnosti zemljišta u okviru projekta „Smart Trees“
Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa