Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta se dešava kada se ugljen-dioksid skladišti u zemlji?

Beč
Foto: © TU Wien
Srpska ekonomija

Do sada je sasvim jasno da ugljen-dikosid ne treba da bude u atmosferi. Ako želimo da spasimo našu klimu, moramo da zaustavimo povećanje koncentracije ugljen-dioksida. Tamo gde se njegov nastanak ne može sprečiti, ne bi ga trebalo jednostavno pustiti u vazduh, već u meri u kojoj je moguće, ekološki skladištiti.

Jedna od mogućnosti, o kojoj se mnogo govori, jeste skladištenje ugljen-dioksida u zemlji. Kako se ponaša u zemlji i da li zaista može da dostigne stabilno stanje, pitanja su na koja treba odgovoriti. Tehnički univerzitet u Beču, univerzitet Udine i univerzitet Sapijenca u Rimu sproveli su kompjuterske simulacije koje bi dale odgovore na ova pitanja. Simulacije su obuhvatale 16.000 jezgra procesora koji su radili simultano.

Pod normalnim atmosferskim uslovima ugljen-dioksid je običan gas. Dva do tri kilometra ispod zemljine površine, pri visokom pritisku i velikoj toploti, ponaša se sasvim drugačije. Granica između tečnog i gasovitog agregatnog stanja prestaje da postoji. Tada govorimo o „super kritičnoj tečnosti“ koja prolazi kroz porozne stene. Razlike u gustini između podzemnih voda i ugljen-dioksida stvaraju struje konvekcije koje dovode do nastajanja tzv. „super ćelija“ veličine od tri do deset metara u prečniku. Neophodni su mehanizmi koji bi doveli do toga da se ugljen-dioksid trajno veže za druge supstance.

„Saznanja do kojih smo došli, mogu se primeniti na različite vrste stena. Sada su nam poznati konkretni parametri sa kojima možemo da opišemo ponašanje ugljen-dioksida u zemlji što će nam pomoći da identifikujemo optimalne geološke strukture za skladištenje ugljen-dioksida“, objašnjava Marko de Poli sa bečkog univerziteta.

 

Ostali naslovi

Kako da izbegnete efekat anksioznosti nakon kafe?
Srpska ekonomija
Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi
Pametna stabla
Srpska ekonomija
Kako bi se dugoročno očuvala vitalnost gradskih stabala i efikasnije koristili resursi, Bečko zelenilo u saradnji sa gradskim energetskim preduzećem „Wien Energie“ i gradskim sekretarijatom za digitalizaciju testira digitalne senzore za merenje vlažnosti zemljišta u okviru projekta „Smart Trees“
Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa