Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Avio industrija u službi planete

Ekologija
Piše: Ljiljana Staletović

Prošlogodišnje „zaključavanje“ izbacilo je na videlo stvari o kojima smo malo vodili računa, iako se o tome mnogo pričalo. O zagađenju životne sredine. Danas, godinu dana kasnije, dok se kompanije polako oporavljaju, države biju bitku protiv pandemije, a naučnici ubrzano rade na vakcinama protiv kovida, još više se razmišlja o zaštiti planete od ekološke katastrofe. Upravo je višenedeljni lok daun pokazao da je, kada je sve stalo, planeta počela da se oporavlja. Posle višenedeljnog boravka u stanovima, osetili smo da je vazduh čistiji, nakon prve kiše zamirisao je ozon, a među vestima koje su izazvale pažnju bila je i ona o smanjenju ozonske rupe. Ulažu se i napori da se sačuvaju pluća planete, prašume Amazonije. Jedan od tih međunarodnih projekata je i CO2ZERO, za koji je holandska nacionalna avio kompanija KLM obezbedila sredstva za sadnju više od 1.000 hektara tropske prašume u Panami.

Pandemija virusa korona je pred izazov bez presedana stavila i avijaciju. Avio kompanije, dok su im avioni stajali na pistama, beležile su gubitke, ali i pravile planove za dan posle. Između ostalog, sve više se razmišlja i o tome kako avio industrija može da pomogne smanjenju emisije ugljen dioksida. Najstarija avio kompanija na svetu, KLM, Royal Dutch Airlines, koja je pre dve godine proslavila vek postojanja, prednjači i u nastojanjima da smanji negativne uticaje na životnu sredinu. Pre svega, da se smanje emisija ugljen dioksida, buka i količine otpada.

U godini jubileja, izveštaj DOW JONES za 2019. proglasio je grupu AIR France-KLM za avio kompaniju sa najvišim indeksom održivog poslovanja. Iz izveštaja se vidi da je, u poređenju sa 2005. godinom, emisija ugljen dioksida smanjena za 31 odsto po putniku po kilometru. Pritom je značajno kompenzovan karbonski otisak, za 31 odsto smanjena količinu otpada koji se ne reciklira, za 43 procenta zagađenje bukom. U upotrebu je ušlo bio i gorivo. Na putničkom letu od Amsterdama do Madrida, 22. januara 2021. prvi put u istoriji avijacije korišćeno je održivo sintetičko gorivo, smeša od 500 litara održivog sintetičkog kerozina, koji je proizveo Šel na bazi ugljen - dioksida, vode i obnovljive energije sunca i vetra. Time se garantuje smanjenje emisije ugljen dioksida za više od 85 odsto.

Iduće godine, u Holandiji, Delfzejlu, KLM, SkyNRG, proizvodjač održivog avio-goriva, i SHV Energy, distributer tečnog naftnog gasa, otvoriće prvu evropsku fabriku za proizvodnju održivog avio goriva. Kao sirovinu koristiće lokalni otpad. Emisija ugljen dioksida biće smanjena za 85 odsto odsto u odnosu na proizvodnju i upotrebu fosilnog goriva. U narednih 10 godina holandska nacionalna avio kompanija otkupljivaće 75.000 tona održivog avio goriva godišnje. To će smanjiti emisiju ugljen dioksida za 200.000 toga godišnje, što je jednako emisijama koje se oslobadaju tokom 1.000 letova ove kompanije između Amsterdama i Rio de Žaneira. Još jedan doprinos čistijoj planeti jeste pretvaranje otpada s letova, pre svega PET ambalaže, u filamete za 3D štampače i korišćenje za izradu delova za popravku i održavanje aviona.

Zajedno sa Tehnološkim univerzitetom u Delftu, KLM radi na razvoju aviona budućnosti FLYING V. Avion je dizajniran tako da se putničke kabine, prtljažnik i rezervoari za gorivo nalaze u krilima, stvarajući tako poboljšani aerodinamični oblik. Prema proračunima, FLYING V će triošiti 20 odsto manje goriva od sadašnjih energetski najefikasnijih letelica, poput Airbas A350 aviona.

- Smanjenje potrošnje goriva od 20 odsto možda se ne čini mnogo, ali ako ovaj avion bude leteo na dugolinijskim letovima, to će biti najrevolucionarnija promena u vazduhoplovstvu od uvođenja mlaznog motora – izjavio je menadžer projekta dr Rolf Vos iz Tehnološkog univerziteta u Delftu.

Ovo su samo neki od koraka koji se čine da se planeta oporavi. Da li se može više? Može. Ali, potrebno je da se u akcije spasavanja planete uključe svi oni koji doprinose njenom zagađenju. Da više razmišljaju o ekološki odgovornim formama poslovanja, fokusiraju se na redukcija štetnih gasova, smanjenje otpada i buke, i sva nova rešenja podele sa drugima, kako bi pomogli izgradnju ekološki osvećenijeg sveta.

Ostali naslovi

Kako da izbegnete efekat anksioznosti nakon kafe?
Srpska ekonomija
Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi
Pametna stabla
Srpska ekonomija
Kako bi se dugoročno očuvala vitalnost gradskih stabala i efikasnije koristili resursi, Bečko zelenilo u saradnji sa gradskim energetskim preduzećem „Wien Energie“ i gradskim sekretarijatom za digitalizaciju testira digitalne senzore za merenje vlažnosti zemljišta u okviru projekta „Smart Trees“
Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa