Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta digitalne ekonomije čini pouzdanijim i otpornijim

Indeks digitalne inteligencije
Srpska ekonomija

Fletcher, Fakultet za međunarodne politike na Univerzitetu Tufts, u partnerstvu sa kompanijom Mastercard, predstavlja Indeks digitalne inteligencije, koji daje prikaz napretka zemalja u unapređivanju njihovih digitalnih ekonomija, jačanju poverenja i uvođenju tehnologija z apovezivanje u živote milijardi ljudi.

Nadovezujući se na ranija izdanja iz 2014. i 2017. godine, ovogodišnji Index daje sliku globalnog digitalnog razvoja, pruža uvid u ključne faktore koji pokreću promene i trendove i otkriva šta znači to da su ekonomije suočene sa izazovima globalne pandemije i postpandemijske budućnosti.

Najdinamičnije digitalne ekonomije - poput Sjedinjenih Država, Južne Koreje, Tajvana, UAE i Nemačke - značajno su nadmašile OECD stopu rasta u Q2 2020, usred globalnog zatvaranja[1]. Njihove odlike su visoka cirkulacija kvalifikovane radne snage, aktivna istraživačko-razvojna saradnja između poslovne i akademske zajednice, kao i visoki nivo kreiranja i uvođenja digitalnih proizvoda u glavne tokove.

Kako je gotovo dve trećine svetske populacije danas onlajn,[2] ulazimo u fazu „nakon pristupa“, u kojoj sam pristup internetu više nije dovoljan. Aspekti kao što su kvalitet pristupa, efikasna upotreba digitalnih tehnologija, odgovorne institucije, snažne politike upravljanja podacima i jačanje poverenja postaju sve značajniji faktori u određivanju digitalne konkurentnosti i održivosti pojedinačnih ekonomija. Sa tim znanjem, kompanije i vlade mogu zajedno raditi kako bi pomogle svakom od 7,6 milijardi ljudi širom sveta da iskoriste ogromne mogućnosti koje digitalno napredna ekonomija može doneti.

Digitalna evolucija

Ovogodišnji Index razmatra dve komponente: digitalnu evoluciju i digitalno poverenje. Istorijski gledano, digitalna evolucija prolazi kroz veliko ubrzanje od fizičke polazišne osnove do digitalne sadašnjosti. Digitalno poverenje je most koji povezuje putovanje od digitalne sadašnjosti do pametne i inkluzivne digitalne budućnosti.

Mapirajući 95% svetske internet populacije i oslanjajući se na 12 godina podataka, pregled rezultata Digitalne evolucije meri 160 pokazatelja u 90 ekonomija kroz četiri ključna stuba: institucionalno okruženje, uslovi potražnje, uslovi ponude i kapacitet za inovacije i promene. Shodno tome imamo podelu na četiri kategorije:

Ekonomije koje se ističu - Singapur, Sjedinjene Države, Hong Kong[3], Južna Koreja, Tajvan, Nemačka, Estonija, UAE, Izrael, Češka, Malezija, Litvanija i Katar – to su ujedno i digitalno napredne ekonomije i ekonomije koje pokazuju veliko ubrzavanje. Ovo su lideri u pokretanju inovacija, nadograđujući svoje postojeće prednosti na uspešan i efikasan način.

Izjednačene ekonomije – poput Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije, Japana i Kanade – to su zrele digitalne ekonomije sa visokim stepenom digitalnog usvajanja, uprkos usporavanju digitalnog zamaha. Ove zemlje imaju tendenciju da menjaju šire globalne okolnosti kada se radi o politikama održivosti i obično ulažu u širenje digitalne inkluzije i izgradnju snažnih institucija.

Ekonomije u porastu - poput Kine[4], Indije, Indonezije, Poljske i Rusije – to su ekonomije koje se brzo razvijaju. Ovo su ekonomije koje su veoma atraktivne za investitore zbog ubrzavanja i značajnog prostora za rast.

Ekonomije na koje treba obratiti pažnju - poput Nigerije, Ugande, Kolumbije, Perua, Pakistana i Šri Lanke – to su ekonomije koje imaju brojne infrastrukturne praznine. Uprkos tome, mladi pokazuju entuzijazam za digitalnu budućnost kroz povećanu upotrebu društvenih medija i mobilnih plaćanja.

Digitalno poverenje

U segmentu digitalnog poverenja mereno je 198 pokazatelja u 42 ekonomije kroz četiri ključna stuba: ponašanje, stavovi, okruženje i iskustvo.

Ekonomije poput Brazila, Kolumbije i Meksika počinju da grade zamah na bihevioralnim poljima, pokazujući značajan angažman na društvenim mrežama i drugim novim tehnologijama.

Ekonomije poput Kine, Indonezije i Vijetnama imaju izuzetno povoljne stavove o svojoj digitalnoj budućnosti, podstaknute brzim širenjem digitalnog usvajanja i digitalnih mogućnosti.

Ekonomije sa zrelijim pristupima digitalizaciji i s tim povezanim donošenjem politika, poput Švedske, Holandije i Danske, dele mere koje jačaju sigurno okruženje, poput politike privatnosti, sigurnosti i odgovornosti. Građani ovih zemalja imaju tendenciju da optimističnije gledaju na budućnost digitalizacije.

Ekonomije poput Sjedinjenih Država, Hong Konga, Tajvana, Južne Koreje i Singapura pružaju građanima gotovo besprekorno iskustvo, isporučujući sveti gral napredne infrastrukture, širokog pristupa i nenadmašne interakcije. Ovo iskustvo podudara se sa visokim nivoom angažmana, što ovim ekonomijama daje jasnu prednost u budućnosti 'nakon pristupa'.

[1] Podaci preuzeti sa:

https://data.oecd.org/gdp/quarterly-gdp.htm

https://tradingeconomics.com/

https://www.imf.org/en/Publications/WEO/Issues/2020/09/30/world-economic-outlook-october-2020

https://www.imf.org/en/News/Articles/2020/06/15/na061520-digitalizing-sub-saharan-africa-hopes-and-hurdles

[2] https://www.internetworldstats.com/stats.htm

[3] Hong Kong je Specijalna Administrativna Regija Kine

[4] Kina predstavlja ekonomsko područje kontinentalne Kine, reflektirajući osnovne podatke i pokazatelje koji su sadržani u indexu

 

Ostali naslovi

Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver
Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji
Srpska ekonomija
Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje
Istine i zablude o zlatu
Srpska ekonomija
Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore
Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa