Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Proizvodnja biogoriva 40 odsto efikasnija

Koraci ka postizanju globalnih klimatskih ciljeva
Foto: © BOKU/ Institut für Nachhaltige Wirtschaftsentwicklung
Srpska ekonomija

Brazil je drugi najveći proizvođač biogoriva na svetu posle SAD. Proizvodnja biogoriva u Brazilu bi mogla da se poveća za više od 40 odsto bez zauzimanja dodatnih površina zemlje, rezultat je studije koju je sproveo Poljoprivredni univerzitet u Beču u saradnji sa istraživačima iz Brazila, Švedske i Belgije. Ovaj model bi mogao da se primeni i van Brazila i time doprinese postizanju globalnih klimatskih ciljeva.

Šećer se dugo smatrao jednim od najvažnijih izvoznih proizvoda Brazila. Od 70-ih godina prošlog veka šećerna trska se prerađuje i za proizvodnju etanola koji se od tada koristi kao gorivo u brazilskim vozilima. Zbog globalnih klimatskih ciljeva i smanjenja emisije ugljen-dioksida u sektoru transporta mnoge regije u svetu, a posebno Evropa, od 2000-ih godina sve više polažu na obnovljiva goriva. U međuvremenu se za proizvodnju etanola u Brazilu koristi 40.000 kvadratnih kilometara poljoprivrednog zemljišta, što otprilike odgovara polovini površine Austrije.

Proizvodnja šećerne trske i etanola je usled potražnje za poljoprvrednim zemljištem u dirketnoj konkurenciji sa proizvodnjom hrane i stočne hrane. Osim toga gajenje monokultura velikih razmera donosi niz ekoloških opasnosti. Uzgajanje šećerne trske u predelima poput Amazonije se još uvek može sprečiti, ali istiskivanjem pašnjaka doprinosi krčenju prašuma. S obzirom na prognoze naglog porasta potražnje kako za obnovljivim gorivima tako i za raspoloživim zemljištem studija postavlja pitanje kako se ova dilema tehnološki efikasnije može rešiti u budućnosti?

„Proizvodnja etanola trenutno stvara velike viškove ugljen-dioksida prilikom fermentacije. Kada bi vodonik bio dostupan mogao bi da se kombinuje sa ugljen-dioksidom za proizvodnju metanola“, objašnjava Luis Ramirez Kamargo, prvi autor studije sa bečkog univerziteta. Metanol se koristi pre svega u hemijskoj industriji, ali bi u budućnosti mogao da se koristi u brodskim motorima. Vodonik se može dobiti na održiv način tako što bi se uređaj za elektrolizu, za dobijanje vodonika, napajao električnom energijom iz solarnih ili vetroelektrana. Ako bi se jedan mali deo plantaže šećerne trske iskoristio za kombinovano postrojenje solarne i vetroelektrane, sinteza ugljen-dioksid iz prozvodnje etanola i vodonika bi stvorila metanol. „Uspeli smo da pokažemo da ova kombinacija omogućava povećanje proizvodnje od 43 odsto bez korišćenja dodatnog zemljišta“, dodaje Ramirez Kamargo.

Da bi ova tehnologija bila uspešna neophodno je izgraditi elektrane, uređaje za elektrolizu i skladišta za ugljen-dioksid i vodonik.

„Naša analiza je pokazala da klasično korišćenje bioenergije u kombinaciji sa savremenim tehnologijama proizvodnje vodonika ima veliki potencijal za uštedu zemljišta. Na ovaj način se mogu očuvati biodiverzitet i tradicionalno korišćenje zemljišta, i smanjiti konkurencija u proizvodnji hrane. Da bi se to ostvarilo mora postojati politika koja aktivno štiti i promoviše alternativno korišćenje zemljišta“, izjavio je Johanes Šmit sa Instituta za održivi ekonomski razvoj Poljoprivrednog univerziteta.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima