Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rat u Ukrajini: Tihi napad na svet u razvoju

Njujork
Foto: Antonio Gutereš, genralni sekretar Ujedinjenih nacija
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš objavio je prvi izveštaj Globalne grupe za odgovor na krizu o globalnim implikacijama rata u Ukrajini na hranu, energiju i finansije. Tim povodom pbjavio je autorski tekst, koji je dostavljen redakciji portala Srpska ekonomija.

Za narod Ukrajine, ruska invazija je pravi košmar, kao i humanitarna katastrofa zastrašujućih razmera.

Ovaj rat, uz to, sve više postaje pitanje života i smrti za ugrožene ljude širom sveta.

Svedoci smo tragedije koja se odvija u Ukrajini: gradovi bivaju sravnjeni sa zemljom, ljudi pate i stradaju u svojim domovima i na ulicama, a u toku je i najbrže rastuća kriza raseljavanja u Evropi od Drugog svetskog rata.

Van granica Ukrajine, daleko od pažnje medija, ovaj rat je pokrenuo i tihi napad na svet u razvoju. Ova kriza bi 1,7 milijardi ljudi, tj. jednu petinu čovečanstva, mogla da dovede do siromaštva, nemaštine i gladi, i to u razmerama koje nisu viđene decenijama.

Ukrajina i Ruska Federacija proizvode 30 procenata svetske pšenice i ječma, jednu petinu kukuruza i više od polovine celokupnog suncokretovog ulja na svetu. Žitarice koje proizvode ove dve zemlje hrane najsiromašnije i najugroženije, s obzirom na to da je reč o jednoj trećini pšenice koju uvozi 45 afričkih i najnerazvijenijih zemalja.

Istovremeno, Rusija je najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa i drugi po veličini izvoznik nafte.

Ovaj rat poljoprivrednike sprečava da obrađuju usjeve, dovodi do zatvaranja luka i obustavljanja izvoza žitarica, čime se narušavaju lanci snabdevanja i dolazi do vrtoglavog rasta cena.

Mnoge zemlje u razvoju još uvek pokušavaju da se oporave od posledica pandemije COVID-19, istovremeno opterećene nikad većim dugom i rastućom inflacijom.

Od početka 2022. godine, cene pšenice i kukuruza porasle su za 30 procenata.

Cena Brent sirove nafte porasla je za više od 60 procenata u prošloj godini, dok su cene prirodnog gasa i đubriva danas duplo veće.

Humanitarne operacije Ujedinjenih nacija trpe veliki pritisak. Svetski program za hranu upozorava da se suočava s nemogućim izborom uzimanja od gladnih kako bi se nahranili oni koji žive u uslovima potpune oskudice hrane. Svetskom programu za hranu neophodno je 8 milijardi dolara kako bi podržao svoje operacije u Jemenu, Čadu i Nigeru.

Neke od zemalja već klize iz stanja ugroženosti ka krizi i ozbiljnim socijalnim nemirima. Znamo da koreni mnogih sukoba leže upravo siromaštvu, nejednakosti, nerazvijenosti i osećaju beznadežnosti.

Iako veći deo sveta izražava sve veću solidarnost s narodom Ukrajine, nisu vidljivi znaci podrške za 1,7 milijardi drugih potencijalnih žrtava ovog rata.

Imamo jasnu moralnu dužnost da podržimo i njih, i to svuda.

Cilje Grupe za odgovor na globalnu krizu hrane, energije i finansija, koju sam uspostavio prošlog meseca, je da u koordinaciji s vladama, međunarodnim finansijskim institucijama i drugim ključnim partnerima iznađe rešenja za ove uzajamno povezane krize. Ovim putem zahvaljujem globalnim liderima u svim sektorima koji podržavaju ovu inicijativu.

Kad je reč o hrani, sve zemlje pozivamo da svoja tržišta drže otvorenim, da se odupru prekomernom gomilanju sirovina i proizvoda, kao i neopravdanim i nepotrebnim ograničenjima izvoza, te da rezerve stave na raspolaganje zemljama u kojima postoji najveći rizik od gladi i oskudice.

Ovo nije trenutak za protekcionizam. Ako budemo nastupali zajedno, biće dovoljno hrane da svaka zemlja prebrodi ovu krizu.

Apeli humanitarne prirode moraju biti u potpunosti finansirani, uključujući i Svetski program za hranu. Jednostavno, ne smemo dozvoliti da u 21. veku ljudi gladuju.

Kad je reč o energiji, korišćenje strateških zaliha i dodatnih rezervi moglo bi pomoći da se efekti trenutne energetske krize ublaže u kratkom roku.

Ipak, jedino srednjoročno i dugoročno rešenje je da se ubrza upotreba obnovljive energije, na koju promjene na tržišta nemaju uticaja. Na ovaj način, omogućiće se postepeno ukidanje upotrebe uglja i svih ostalih fosilnih goriva.

Kad je reč o finansijama, G20 i međunarodne finansijske institucije moraju preći u vanredni režim delovanja i naći način da povećaju likvidnost i fiskalni prostor, tako da vlade zemalja u razvoju budu u mogućnosti da ulažu u najsiromašnije i najugroženije, kao i u ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja.

Ovo bi trebalo da predstavlja prvi korak prema dubokim reformama našeg nepravednog globalnog finansijskog sistema, koji bogate čini bogatijima, a siromašne siromašnijima.

Socijalna zaštita, uključujući materijalna davanja, biće od suštinskog značaja za podršku porodicama koje su se našle u očajnoj situaciji tokom ove krize.

Ipak, brojne zemlje u razvoju koje su opterećene velikim spoljnim dugom nemaju likvidnost koja im omogućava da uspostave ove sigurnosne socijalne mreže. Mi ne možemo stajati po strani i nemo posmatrati te zemlje, jer su primorane da biraju između ulaganja u svoje građane i izvršavanja svojih obaveza u vezi s dugom.

Jedino trajno rešenje za rat u Ukrajini i njegov udar na najsiromašnije i najugroženije u svetu jeste mir.

Dok Ujedinjene nacije rade na podršci nevinim žrtvama ovog rata – u Ukrajini i van nje – pozivamo globalnu zajednicu da zauzme jedinstven stav i podrži našu apel za mir.

Ovaj rat se mora završiti, i to odmah.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima