Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nova otkrića o neandertalcu

Arheološko nalazište Nešer-Ramla u Izraelu
Foto: © Israel Hershkovitz and Yossi Zaidner, Tel Aviv University and Hebrew University Jerusalem
Srpska ekonomija

Nove iskopine u arheološkom nalazištu Nešer-Ramla u Izraelu dokazuju da su preci neandertalaca još davno postojali na području Levanta. Na dubini od osam metara pronađene su životinjske kosti, alati od kamena, skoro kompletna desna temena kost lobanje i slomljena leva temena kost, kao i jako dobro očuvana donja vilica sa zubima. Utvrđeno je da su ostaci stari između 120.000 i 140.000 godina. Međunarodni istraživački tim predvođen bečkim antropologom Gerhardom Veberom otkrio je da pronađeni ostaci ne pripadaju klasičnom neandertalcu, već posebnom tipu koji kombinuje arhaične karakteristike sa karakteristikama neandertalca.

Do sada se verovalo da su se neandertalci razvili u Evropi pre nekoliko stotina hiljada godina, a da su tek kasnije, pre oko 70.000 godina, naselili područja u zapadnoj i srednjoj Aziji. Istraživači sa univerziteta u Beču, Tel Avivu i Jerusalimu svojim otkrićima protivreče dosadašnjoj doktrini, javlja Eurocommpr. Oni polaze od toga da je razmena populacija između Evrope i Azije postojala jako dugo i da razvoj neandertalaca nije ograničen na Evropu.

Kako su se razvili neandertalci i moderni ljudi je jedno od najuzbudljivijih pitanja u istoriji evolucije. Oni su toliko slični da je mešanje bilo moguće, a svako od nas i dalje nosi neke njihove gene u sebi. Neandertalci su kao populacija nestali pre 40.000 godina.

„Posmatrajući fosile prvo smo pomislili da je u pitanji netipični neandertalac. Međutim metodom virtuelne antropologije ustanovili smo da se radi o specijalnom tipu čoveka. Lobanja ima arhaične odlike sa primesama odlika neandertalca. Slična je fosilima koji su ranije pronađeni u istočnoj Aziji, ali čije poreklo nije moglo da se ustanovi. Donja vilica i zubi takođe imaju mešavinu karakteristika, ali su sličniji neandertalcu“, objašnjava Veber.

Genetičari su još ranije ustanovili da moderni ljudi u sebi nose gene neandertalaca, ali i da neandertalci poseduju gene modernih ljudi i to duže od 200.000 godina. Ako su preci klasičnih neandertalaca boravili samo u Evropi, u vreme kada nisu postojali moderni ljudi, odakle je potekao ovaj uticaj. Iskopine u Nešer-Ramli daju odgovor na ovu zagonetku. Evolucija neandertalaca se ne može ograničiti na Evropu. Populacije Evrope i Azije su bile povezane, a područje Levanta igra značajnu ulogu u tome. Još uvek nije ustanovljeno da li su prvi preci neandertalaca potekli sa ovog područja.

Studija je objavljena u „Science“ (A middle Pleistocene Homo from Nesher Ramla, Israel I. Hershkovitz et al. 2021)

 

Ostali naslovi

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...