Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nedostatak radne snage hara Evropom

Nova pandemija
Srpska ekonomija

Skoro polovina kompanija u Nemačkoj prinuđena je da smanji ponudu i ograniči poslovanje zbog nedostatka radne snage, pokazalo je nedavno sprovedeno istraživanje nemačkog ekonomskog instituta IFO. Slično je i u drugim zemljama Evrope, a da ovaj izazov nije zaobišao ni Srbiju možemo videti i po uvozu radne snage o kojem se sve više govori. Kako stati na put ovom negativnom trendu, koji su koreni problema i šta konkretno kompanije mogu da urade kako bi privukle i zadržale kvalifikovane kadrove, otkriva Maria Boldor iz međunarodne konsultantske kuće Horváth.

Prema njenim rečima, za dubinsko razumevanje osnovnih uzroka nedostatka radne snage, potrebna je višedimenzionalna analiza epidemije Covid-19, promene demografije i negativne reputacije proizvodne industrije među mlađom populacijom.

“Osim što su preduzeća usled pandemije bila primorana da izmene svoje načine rada, iznenadna otpuštanja i obustavljanja određenih aktivnosti uticala su i na promene očekivanja pojedinaca u pogledu karijere, visine plate, a zatim i ravnoteže između posla i privatnog života. Ujedno, pandemija je dovela i do prevremenog penzionisanja starijih radnika, dok istovremeno nije bilo dovoljno mladih kvalifikovanih ljudi koji bi mogli da ih zamene. S druge strane, veliki izazov za trenutno tržište rada je i promena veština koje se traže. Na primer, sa okretanjem ka klimatski neutralnom poslovanju, industrije sa intenzivnom emisijom ugljenika kao što su proizvodnja, građevinarstvo ili transport, sve više implementiraju rešenja za dekarbonizaciju. To zahteva novi skup veština, kao i pružanje podrške kako novim kadrovima, tako i kvalifikovanoj, stručnoj radnoj snazi”, navodi Boldor.

Kada je reč o manje razvijenim zemljama Evrope i onima koje nisu članice EU, uzrok istog problema je drugačiji. Njihovi radnici odlaze u bogatije zemlje tražeći bolji posao i višu zaradu, ostavljajući upražnjena radna mesta - baš kao što je slučaj i sa Srbijom.

Boldor ocenjuje da trend u kojem potražnja premašuje ponudu kvalifikovanih radnika može da se nastavi ukoliko se ne sprovedu inicijative za zadržavanje talenata. Kao moguća rešenja, ona navodi da je potrebno poboljšati radno okruženje, preispitati prakse regrutovanja i sprovesti nove strategije za razvoj radne snage.

“Na primer, važan izvor budućih veština predstavljaju učenici. Aktivne inicijative za brendiranje poslodavaca i bliža saradnja sa univerzitetima su neki od metoda da se dođe do kandidata. Međutim, ako se ne osmisle i ne sprovode odgovarajuće inicijative koje bi ih zadržale nakon što završe studije, malo je verovatno da će potencijalni rizici biti ublaženi”, napominje Boldor.

Kao odgovor na izazov sa kojim se suočava i naša zemlja, ona navodi da je potrebno raditi na unapređenju i isticanju onih prednosti koje radna snaga vidi u ponudi za zapošljavanje.

“Privlačenje i zadržavanje talenata danas nije lak posao. Srbija je poznata kao izvoznica radne snage, zbog čega je za rešavanje problema ključno razvijanje strateškog pristupa. Glavni izazovi sa kojima se treba uhvatiti u koštac su neatraktivno zapošljavanje, neefikasne prakse upravljanja ljudskim resursima i neusklađene veštine”, ističe Boldor i dodaje da se uz prave instrumente mogu stvoriti dugoročne koristi za tržište rada.

Ono što uzrokuje neusklađenost veštine sa trenutnim potrebama, kako dodaje, su ekonomsko restrukturiranje i razvoj tehnologije, kao i pojedini demografski aspekti, poput starenja stanovništva i dinamike emigracije. Problem je i to što obrazovni sistem u ovom času ne može da zadovolji potrebe za zapošljavanjem. U čemu je onda rešenje?

“Da bi se ovaj jaz zatvorio, stažiranje, obuke i inicijative za zapošljavanje bi mogle predstavljati kratkoročno rešenje. Zatim, tu su i kontinuirana usavršavanja i razvoj, treninzi na radnom mestu kao neka od rešenja u situacijama kada se pojavi potreba za novim veštinama usled razvoja tehnologije. Stručnjaci za ljudske resurse mogu i preispitati programe nagrađivanja kako bi privukli radnu snagu i talenate”, preporučuje Boldor.

Ona dodaje da je reč o trendu koji se ne može promeniti preko noći i zaključuje da je za dugoročno rešavanje problema neophodno više strateških akcija, multidisciplinarni pristup i saradnja na različitim nivoima u okviru privatnog i javnog sektora.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima