Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Proizvodnja mesa – više od potražnje

Beč
Foto: © Sam Carter
Srpska ekonomija

Nedavno objavljena studija Poljoprivrednog fakulteta u Beču argumentuje da se negativni ekološki uticaji porizvodnje mesa i namirnica životinjskog porekla ne mogu pripisati samo potrošačima. Činjenica da su proizvodnja i potrošnja ovih proizvoda u zapadnim zemljama poput Austrije toliko visoke rezultat je političkih i ekonomskih odluka koje utiču na sve faze u lancu snabdevanja mesom, životinjskim proizvodima i stočnom hranom.

Mnoge zemlje imaju previše intenzivan uzgoj stoke sa dramatičnim posledicama po ekosisteme koje dovode do gubitka biodiverziteta, krčenja šuma i zagađenja vode i zemljišta.

Od Drugog svetskog rata politika u industrijskim zemljama je imala za cilj povećanje proizvodnje i industrijalizacije u uzgoju stoke, a prvi cilj zajedničke poljoprivredne politike EU je bio povećanje produktivnosti. Zemlje članice OECD godišnje izdvajaju 52 milijarde dolara za podršku proizvodnji stočne hrane i proizvoda životinjskog porekla. Od 1980-ih godina deregulacija i usvajanje genetičkog inženjeringa od strane velikih poljoprivrednih kompanija podstakli su izvoz soje u Južnoj Americi.

Liberalizacija trgovine je takođe značajan pokretač promena u ishrani kroz povećanje dostupnosti stočne hrane i životinjskih proizvoda. Na kraju su marketinške kampanje stočarske industrije i vlada doprinele tome da se ta povećana proizvodnja učini privlačnom za potrošače. EU je između 2016. i 2020. godine potrošila 252,4 miliona evra za promovisanje prodaje evropskih mesnih i mlečnih proizvoda.

Rezultat studije bečkog Poljoprivrednog fakulteta jeste da dve trećine globalnog pritiska na ekosisteme i biodiverzitet koji uzrokuje poljoprivreda izaziva stočarstvo. Posebno u mnogim zapadnim zemljama poput Austrije proizvodnja i potrošnja mesa i životinjskih proizvoda prevazilazi preporuke za održivost i zdravlje.

Proizvodi životinjskog porekla, čak i kada su proizvedeni korišćenjem najboljih mogućih procesa, imaju veći ekološki uticaj od hrane biljnog porekla iste nutritivne vrednosti.

„Lokalni i efikasniji lanci snabdevanja nisu dovoljni. Potrebno je manje proizvoda životinjskog porekla. Argumentacija da proizvođači treba da budu efikasniji, a da potrošači treba da konzumiraju manje nema smisla. Prodaju određuju ponuda i potražnja odnosno odluke koje se donose na svim nivoima lanca snabdevanja“, objašnjava rukovodilac studije Nikolas Rou sa Instituta za socijalnu ekologiju Poljoprivrednog fakulteta. Često se daje prednost narativu koji je usmeren na potrošača, zato što ne cilja na određene ekonomske aktere.

U okviru smanjenja proizvodnje pravedno smanjenje igra značajnu ulogu, posebno u krajevima u kojima poljoprivrednici nemaju alternativu, pa stočarstvo ne mogu zameniti drugim izvorima prihoda.

„Ovo ne bi trebalo da obeshrabri potrošače u nameri da smanje konzumaciju mesa i životinjskih proizvoda. Celokupna odgovornost ne bi trebalo da bude na potrošačima. Poljoprivrednicima, klanicama, prehrambenim kompanijama i supermarketima je takođe potrebna regulativa, podsticaji i podrška da bi prešli na proizvode biljnog porekla“, dodaje Rou.

 

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima