Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svaki 30. stanovnik planete je migrant

Migracije
Srpska ekonomija

Broj ljudi koji su iz različitih razloga napustili zemlju rođenja prošle godine je dostigao 281 milion, a bilo bi ih dva miliona više da nije pandemije Kovid-19 koja je drastično ograničila mobilnost. U odnosu na 1970. godinu broj međunarodnih migranata je skoro tri i po puta veći nego pre pet decenija, ali ako se u obzir uzme povećanje svetske populacije rast nije toliko veliki. Procentualno gledano, 3,6 odsto stanovnika planete danas živi van domovine, dok je 1970. taj udeo iznosio 2,6 odsto, pokazuje najnoviji izveštaj Međunarodne organizacije za migracije (IOM), objavljen povodom svetskog Dana migranata koji je obeležen 18. decembra.

Brojke su obično početna tačka u svakoj diskusiji o migracijama jer je razumevanje njihovih razmera i trendova ključno da bi se osiguralo bezbedno i dostojanstveno kretanje ljudi i bolje iskoristile prilike koje ovi tokovi pružaju za ekonomski i društveni napredak, kako u zemljama porekla tako i u onima koje ih prihvataju.

Migracije su stare koliko i ljudsko društvo, neizbežna su odlika vremena i ne treba ih posmatrati kroz negativnu prizmu. Migracija može da bude efikasno sredstvo za smanjenje siromaštva migranata i njihovih porodica (Srbija je najveći primalac doznaka na Zapadnom Balkanu) i da značajno doprinese razvojnim naporima kako zemlje porekla, tako i zemlje odredišta. Migranti daju važan doprinos razvoju, gradeći mostove između svojih zemalja porekla i zemalja u kojima žive i rade. Neretko su aktivno uključeni u udruženja, realizuju lokalne projekte i šalju novac porodicama i prijateljima. Oni takođe prenose znanje i iskustvo kada se vrate kući na kraći ili duži period. Iseljenici svojim znanjem i veštinama grade snažnije i otpornije zajednice, a u proteklom periodu su bili u prvim redovima borbe protiv Kovida. Od početka krize oni daju ogroman doprinos u zdravstvu, maloprodaji, dostavi hrane i drugim ključnim delatnostima. Čak i u vreme kada su granice bile čvrsto zatvorene, brojne zemlje su napravile izuzetak otvarajući ih za strane sezonce u poljoprivredi.Migracija, međutim, takođe nosi rizike za pojedince koji se nađu u iregularnoj migraciji, kao i za zemlje porekla, koje rizikuju da izgube visoko kvalifikovane stručnjake. Samo 22% migranata je u zemlji destinacije pokriveno socijalnim osiguranjem, što ih čini visoko ranjivom kategorijom, a posebno su pogođene migrantkinje, koje su u najvećem riziku od eksploatacije i nasilja.

Srbija je tradicionalno zemlja emigracije, sa značajnim brojem visokoobrazovanih i stručnih ljudi koji rade i borave u inostranstvu. Ovo predstavlja veliki resurs za Srbiju, kojim je potrebno upravljati. Takođe, uspešno (re)integrisani migranti su po pravilu motivisani i imaju resurse (znanja, veštine, ideje, novac i kontakte) da doprinesu razvoju zemlje porekla.

Globalni programi Nemačke razvojne saradnje „Migracije za razvoj“ (PME) i „Migracije i dijaspora“ (PMD) koje u Srbiji sprovodi GIZ pružaju smernice pojedincima i podržavaju ih individualnim merama podrške i savetovanjem, koje se nudi stručnjacima povratnicima i profesionalcima iz dijaspore, osnivačima kompanija, odnosno, svim migrantima i povratnicima. Jačanjem organizacija (između ostalog obezbeđivanjem sredstava) istovremeno ih povezuju. Davanjem saveta vladinim institucijama u oblasti migracija utiču na odgovarajuće okvirne uslove. Programi rade u okviru srpskog zakonodavnog okvira i usvojenih nacionalnih strategija koje se bave oblastima koje se tiču migracija, odnosa sa dijasporom, osnaživanja ranjivih grupa stanovništva (potencijalnih migranata) i zapošljavanja.

Zajedno sa implementacionim partnerom, Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Republike Srbije, program PMD je doprineo da Srbija prvi put usvoji nacionalnu Strategiju o ekonomskim migracijama (2021-2027). Strategija ima za cilj stvaranje boljeg ekonomskog i socijalnog ambijenta koji će usporiti iseljavanje radno aktivnog stanovništva, ojačati veze sa dijasporom, podstaći povratak i kružne (cirkularne) migracije, ali i privući strane državljane različitih obrazovnih profila. Nedavno usvojeni prateći Akcioni plan za sprovođenje Strategije predviđa aktivnosti direktno usmerene na učešće dijaspore u ekonomskom razvoju Srbije, sa posebnim akcentom na lokalni razvoj.

U ovom trenutku, u saradnji sa domaćim konsultantima programi PME i PMD sprovode sveobuhvatno istraživanje tržišta rada ne bi li se utvrdile potrebe poslodavaca u pogledu ljudskih resursa, ublažio nesklad između potreba poslodavaca i raspoloživih profila i kompetencija i ponude radne snage, posebno kada su u pitanju povratnici i lokalno ugroženo stanovništvo. Dodatno se definišu potencijalni poslodavci za pomenute ciljne grupe i osmišljava razvoj potražnje na tržištu rada i procenjuju potrebe poslodavaca za naredne tri godine od trenutka istraživanja.

Ostali naslovi

AI smanjuje industrijsko zagađenje
Srpska ekonomija
Industrije poput rudarstva, nafte i gasa, hemije i proizvodnje građevinskih materijala suočavaju se sa rastućim pritiscima da istovremeno povećaju efikasnost, smanje potrošnju energije i ispune ambiciozne ciljeve dekarbonizacije. Tradicionalni proizvodni modeli i fragmentisani sistemi sve teže odgovaraju na zahteve održivosti, bezbednosti i optimizacije troškova
ViennaUP 2026: Startuj globalno
Srpska ekonomija
Jedan od najautentičnijih startap festivala u Evropi bečki „ViennaUP“ održava se od 18. – 22. maja 2026. godine. „Vienna Business Agency“ poziva startape iz celog sveta da se prijave do 15.3.2026. godine i iskoriste priliku da dobiju podsticaj i učestvuju na događaju
Trendovi i predviđanja bezbednosti industrijskih sistema za narednu godinu
Srpska ekonomija
Udeo ICS računara napadnutih malverom ostao je visok: kretao se oko 21,9% u prvom kvartalu, da bi opao na 20% do trećeg kvartala. Ovo ukazuje na postepena poboljšanja u odbrani organizacija u pogledu sajber-bezbednosti
Kako Power BI menja način donošenja odluka u firmama
Srpska ekonomija
Suština Business Intelligence nije u tome da prikupi što više podataka, već da ih obradi i pretvori u jasnu, smisleno povezanu sliku poslovanja koja omogućava da se brže reaguje, sigurnije odlučuje i preciznije planira
Napredna AI tehnologija za vozila budućnosti
Srpska ekonomija
Kombinujući napredne AI modele sa moćnim računarskim mogućnostima Snapdragon Cockpit Elite platforme, LG uvodi nove standarde u razvoju vozila koja funkcionišu na principima veštačke inteligencije
Kako da izbegnete efekat anksioznosti nakon kafe?
Srpska ekonomija
Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi
Pametna stabla
Srpska ekonomija
Kako bi se dugoročno očuvala vitalnost gradskih stabala i efikasnije koristili resursi, Bečko zelenilo u saradnji sa gradskim energetskim preduzećem „Wien Energie“ i gradskim sekretarijatom za digitalizaciju testira digitalne senzore za merenje vlažnosti zemljišta u okviru projekta „Smart Trees“
Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija