Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Revakcinacija nepotrebna za oporavljene

Istraživanje u Beču
Foto: © David Bohmann / PID
Srpska ekonomija

Prema novoj studiji urađenoj u Beču druga doza vakcine protiv virusa Covid-19 proizvođača Biontech i Pfizer za osobe oporavljene od virusa nije neophodna. Rezultati studije objavljeni su početkom avgusta u žurnalu „European Journal of Clinical Investigation“.

Prema sprovedenoj studiji, ljudi koji su se oporavili od koronavirusa razvijaju nakon prve doze vakcine ekstremno visok nivo antitela u krvi. „Iako do sada ne postoje različite preporuke za vakcinisanje osoba sa preležanim virusom tj. za ljude koji nisu prethodno zaraženi virusom, sa imunološkog stanovišta se postavlja pitanje, da li kod ove dve grupe ljudi stvaranje antitela drugačije protiče“, piše Tomas Perkman sa Medicinskog fakulteta u Beču.

U Austriji je virus korona preležalo više od 660.000 ljudi a u svetu više od 200 miliona. Pitanje, kako sprovesti vakcinaciju kod tih ljudi, postavlja se otkad se pojavila prva vakcina: da li vakcinisati samo jednom ili dva puta? A to je velika razlika kada je u pitanju nabavka vakcina.

„Nakon preležane infekcije neophodna je samo jedna vakcina“, objasnio je još početkom juna 2021. bečki stručnjak Robert Štrasl sa odeljenja za Kliničku virusologiju na Medicinskom fakultetu u Beču.

Perkman i njegove kolege potvrdili su istraživanje na 69 osoba koje nisu preležale infekciju i 12 oporavljenih od virusa Covid-19: svi su dobili jednu dozu mRNA-Covid-19-vakcine proizvođača Pfizer i Biontech. Nakon 21 dana urađena je kontrola koncentracije antitela u krvi. Ispostavilo se da se koncentracija antitela nakon prve vakcine kod oporavljenih, zavisno od metode testiranja, razlikovala za više od stostruko tj. više od dvadesetostruko nego kod osoba koje su dobile jednu vakcinu ali nisu preležale virus.

U nastavku istraživanja 69 osoba bez preležane SARS-CoV-2-infekcije i sa prvom dozom vakcine kao i svih 12 oporavljenih učesnika studije sa dobijenom prvom vakcinom dobilo je drugu dozu mRNA- vakcine. Nakon toga se koncentracija antitela povećala kod osoba koje nisu preležale infekciju za dvadesetpetostruko u odnosu na vrednosti nakon prve dobijene vakcine. Kod osoba koje su preležale infekciju koncentracija antitela se povećala za samo polovinu u poređenju sa koncentracijom nakon dobijene prve doze.

Sveukupno vrednosti antitela kod učesnika istraživanja nakon preležale infekcije bila su znatno veća nego kod osoba koje nisu bile inficirane. To znači da konfrontacija imunog sistema sa čitavim virusom – ne samo sa delovima virusa – izaziva jaču odbrambenu reakciju.

 

Ostali naslovi

Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo