Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Revakcinacija nepotrebna za oporavljene

Istraživanje u Beču
Foto: © David Bohmann / PID
Srpska ekonomija

Prema novoj studiji urađenoj u Beču druga doza vakcine protiv virusa Covid-19 proizvođača Biontech i Pfizer za osobe oporavljene od virusa nije neophodna. Rezultati studije objavljeni su početkom avgusta u žurnalu „European Journal of Clinical Investigation“.

Prema sprovedenoj studiji, ljudi koji su se oporavili od koronavirusa razvijaju nakon prve doze vakcine ekstremno visok nivo antitela u krvi. „Iako do sada ne postoje različite preporuke za vakcinisanje osoba sa preležanim virusom tj. za ljude koji nisu prethodno zaraženi virusom, sa imunološkog stanovišta se postavlja pitanje, da li kod ove dve grupe ljudi stvaranje antitela drugačije protiče“, piše Tomas Perkman sa Medicinskog fakulteta u Beču.

U Austriji je virus korona preležalo više od 660.000 ljudi a u svetu više od 200 miliona. Pitanje, kako sprovesti vakcinaciju kod tih ljudi, postavlja se otkad se pojavila prva vakcina: da li vakcinisati samo jednom ili dva puta? A to je velika razlika kada je u pitanju nabavka vakcina.

„Nakon preležane infekcije neophodna je samo jedna vakcina“, objasnio je još početkom juna 2021. bečki stručnjak Robert Štrasl sa odeljenja za Kliničku virusologiju na Medicinskom fakultetu u Beču.

Perkman i njegove kolege potvrdili su istraživanje na 69 osoba koje nisu preležale infekciju i 12 oporavljenih od virusa Covid-19: svi su dobili jednu dozu mRNA-Covid-19-vakcine proizvođača Pfizer i Biontech. Nakon 21 dana urađena je kontrola koncentracije antitela u krvi. Ispostavilo se da se koncentracija antitela nakon prve vakcine kod oporavljenih, zavisno od metode testiranja, razlikovala za više od stostruko tj. više od dvadesetostruko nego kod osoba koje su dobile jednu vakcinu ali nisu preležale virus.

U nastavku istraživanja 69 osoba bez preležane SARS-CoV-2-infekcije i sa prvom dozom vakcine kao i svih 12 oporavljenih učesnika studije sa dobijenom prvom vakcinom dobilo je drugu dozu mRNA- vakcine. Nakon toga se koncentracija antitela povećala kod osoba koje nisu preležale infekciju za dvadesetpetostruko u odnosu na vrednosti nakon prve dobijene vakcine. Kod osoba koje su preležale infekciju koncentracija antitela se povećala za samo polovinu u poređenju sa koncentracijom nakon dobijene prve doze.

Sveukupno vrednosti antitela kod učesnika istraživanja nakon preležale infekcije bila su znatno veća nego kod osoba koje nisu bile inficirane. To znači da konfrontacija imunog sistema sa čitavim virusom – ne samo sa delovima virusa – izaziva jaču odbrambenu reakciju.

 

Ostali naslovi

Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...
Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra