Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uticaj klimatskih promena na praistorijske ajkule pre 325 miliona godina

Beč
Foto: © NHM Wien, Alice Schumacher
Srpska ekonomija

Stalno pomeranje kontinenata ne stvara samo planinske vence već ima veliki uticaj na životinjski svet u morima. Kada su superkontinenti Evroazija i Gondvana počeli da se sudaraju u blizini ekvatora između kopnenih masa je nastao tropski obalni pojas. To su bila staništa najstarijih ajkula u Austriji, a njihovi geološki ostaci se nalaze danas u Karnskim Alpima. Naučna studija Prirodnjačkog muzeja u Beču je dovela do saznanja kako su klimatske promene uticale na praistorijske ajkule.

Pre 325 miliona godina praistrijske ajkule su plivale u Koruškom moru. Sakupljači fosila su pronašli zube najstarijih ajkula u Austriji u periodu između 1989. i 2015. godine. Pronađeni ostaci su donirani Prirodnjačkom muzeju u Beču i Pokrajinskom muzeju u Klagenfurtu radi nove naučne studije.

Zahvaljujući kompjuterizovanoj tomografiji istraživački tim na čelu sa Iris Fajhtinger sa Prirodnjačkog muzeja u Beču je uspeo da napravi slike zuba koji su se još uvek nalazili u steni. To je omogućilo uvid u nervni sistem u unutrašnjosti zuba. Jedan od pronađenih zuba pripadao je nepoznatoj vrsti ajkula koju su istraživači nazvali „Cladodus gailensis“ po području pronalaska.

Period karbona koji je započeo pre oko 360 miliona godina karakterisale su drastične klimatske promene. Na polovima su se konstantno stvarale ledene kape, a nivo mora je dramatično opadao. Neposredno pre prvog velikog zaleđivanja klimatske promene su dovele do masovnog izumiranja praistorijskih ajkula. Nakon kratke faze oporavka usledio je drugi talas izumiranja. Otapanje leda posle vrhunca u periodu zaleđivanja prouzrokovalo je stvaranje novih staništa koje su slatkovodne ajkule naselile. „Ajkule koje su živele u morima sporo su se oparavljale, dok su se slatkovodne ajkule u rekama i jezerima kontinenata brzo razmnožavale i uticale na povećanje diverziteta“, objašnjava Iris Fajhtinger.

Istraživački tim je obuhvatao stručnjake Prirodnjačkog muzeja u Beču, Pokrajinskog muzeja u Klagenfurtu i Univerziteta Beč i Sankt Peterburg. Studija je objavljena u stručnom časopisu „Journal of Vertebrate Paleontology“.

 

 

Ostali naslovi

Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...
Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra