Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nova otkrića o neandertalcu

Arheološko nalazište Nešer-Ramla u Izraelu
Foto: © Israel Hershkovitz and Yossi Zaidner, Tel Aviv University and Hebrew University Jerusalem
Srpska ekonomija

Nove iskopine u arheološkom nalazištu Nešer-Ramla u Izraelu dokazuju da su preci neandertalaca još davno postojali na području Levanta. Na dubini od osam metara pronađene su životinjske kosti, alati od kamena, skoro kompletna desna temena kost lobanje i slomljena leva temena kost, kao i jako dobro očuvana donja vilica sa zubima. Utvrđeno je da su ostaci stari između 120.000 i 140.000 godina. Međunarodni istraživački tim predvođen bečkim antropologom Gerhardom Veberom otkrio je da pronađeni ostaci ne pripadaju klasičnom neandertalcu, već posebnom tipu koji kombinuje arhaične karakteristike sa karakteristikama neandertalca.

Do sada se verovalo da su se neandertalci razvili u Evropi pre nekoliko stotina hiljada godina, a da su tek kasnije, pre oko 70.000 godina, naselili područja u zapadnoj i srednjoj Aziji. Istraživači sa univerziteta u Beču, Tel Avivu i Jerusalimu svojim otkrićima protivreče dosadašnjoj doktrini, javlja Eurocommpr. Oni polaze od toga da je razmena populacija između Evrope i Azije postojala jako dugo i da razvoj neandertalaca nije ograničen na Evropu.

Kako su se razvili neandertalci i moderni ljudi je jedno od najuzbudljivijih pitanja u istoriji evolucije. Oni su toliko slični da je mešanje bilo moguće, a svako od nas i dalje nosi neke njihove gene u sebi. Neandertalci su kao populacija nestali pre 40.000 godina.

„Posmatrajući fosile prvo smo pomislili da je u pitanji netipični neandertalac. Međutim metodom virtuelne antropologije ustanovili smo da se radi o specijalnom tipu čoveka. Lobanja ima arhaične odlike sa primesama odlika neandertalca. Slična je fosilima koji su ranije pronađeni u istočnoj Aziji, ali čije poreklo nije moglo da se ustanovi. Donja vilica i zubi takođe imaju mešavinu karakteristika, ali su sličniji neandertalcu“, objašnjava Veber.

Genetičari su još ranije ustanovili da moderni ljudi u sebi nose gene neandertalaca, ali i da neandertalci poseduju gene modernih ljudi i to duže od 200.000 godina. Ako su preci klasičnih neandertalaca boravili samo u Evropi, u vreme kada nisu postojali moderni ljudi, odakle je potekao ovaj uticaj. Iskopine u Nešer-Ramli daju odgovor na ovu zagonetku. Evolucija neandertalaca se ne može ograničiti na Evropu. Populacije Evrope i Azije su bile povezane, a područje Levanta igra značajnu ulogu u tome. Još uvek nije ustanovljeno da li su prvi preci neandertalaca potekli sa ovog područja.

Studija je objavljena u „Science“ (A middle Pleistocene Homo from Nesher Ramla, Israel I. Hershkovitz et al. 2021)

 

Ostali naslovi

Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo