Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kea: manje dominantnosti veći uspeh

Beč
Foto: © R. Schwing/Vetmeduni Vienna
Srpska ekonomija

Ugrožena vrsta novozelandskog velikog papagaja kea (Nestor notabilis) važi za veoma inteligentnu pticu zbog čega je od velikog značaja za proučavanje ponašanja kod životinja. U nedavno objavljenoj studiji Univerziteta veterinarske medicine u Beču pokazalo se da je dominantnost prepreka za uspešnu saradnju. Čim su po hijerarhiji visoko rangirane životinje odustale od takvog ponašanja, uspeh je bio ostvariv.

Na jednoj grupi u kavezu odgajanih kea-ptica međunarodni tim istraživača je ispitivao koji faktori podržavaju ili sprečavaju saradnju između životinja kada one mogu slobodno međusobno da imaju interakciju.

„Očekivali smo da je tolerancija dominantnih životinja važan faktor koji eventualno sprečava saradnju. S druge strane, pošli smo od toga da će životinje sa jačim asocijativnim vezivanjem i nižim rangom pokazati više tolerancije i time uspešniju saradnju“, objašnjava autor studije Raul Šving (Raoul Schwing).

Istraživači su ispitivali koji uticaj imaju dominantnost, hijerarhija, tolerancija, pripadnost grupi i koordinacija prilikom saradnje. Na drvenom sanduku postavljena su dva, tri ili četiri lanca koji moraju istovremeno da se povuku da bi se došlo do hrane kao nagrade. Nagrada je mogla biti nejednako raspoređena, ali nije mogla jedna životinja u potpunosti imati monopol. „Najpre smo životinje upoznali sa mehanizmom tako što smo im dozvolili da vuku jedan lanac koji je otvarao katanac na dnu sanduka. To je omogućilo pristup nagradi. Dodajući drugi lanac na suprotnoj strani sanduka napravili smo zadatak koji se obavlja u kooperaciji sa još jednom životinjom, gde se dva lanca moraju istovremeno povući da bi se ostvario uspeh“, kaže Šving.

Na početku eksperimenta pokazalo se da su dominantne životinje u početku toliko bile zainteresovane da odbrane sanduk da niko od njih nije pokazao dovoljno suzdržanosti da se keama nižeg ranga omogući da povuku lanac. Zbog toga su istraživači adaptirali konstrukciju tako što su svih 16 ptica mogle da učestvuju na eksperimentu i da se suoče sa sandukom i dva lanca. Za vreme zajedničkog suočavanja dve ptice su uspele da istovremeno povuku lance. Nakon više pokušaja na kojima su učestvovale sve ptice kutija je konačno otvorena. Nakon ovog poduhvata dominantnije životinje su dozvolile svojim niže rangiranim pripadnicima vrste da povlače lance.

U nastavku je tim naučnika mogao da izvede planirane testove. Za vreme testiranja uz prvobitna dva lanca dodati su treći i konačno četvrti lanac da bi se ispitala saradnja između tri i četiri životinje. Kod tih testova dominantno ponašanje pojedinih kea ostao je najjači faktor koji je odlučivao o uspehu. Interesantno je što ta vrsta papagaja može da ovlada svojim dominantnim ponašanjem i da uči da se prilagodi grupi. „Verovatnoća uspeha se povećava sa stepenom suzdržavanja dominantnih životinja. Uz to su ranija iskustva na istom zadatku doprinela uspehu na narednim vežbama. Povećavanjem hijerarhije smanjivao se uspeh posebno kod pokušaja sa četiri lanca. Iako postoji još mnogo faktora koji moraju da se istražuju, po prvi put smo uspeli da pokažemo da četiri ptice istovremeno mogu da rade na istoj spravi, da bi dobile nagradu“, dodaje Šving.

Posebna vrednost studije ogleda se u sprovođenju testa gde više životinja treba međusobno da sarađuje. Retki su naučni eksperimenti gde više od dve životinje mogu koordinisanim delovanjem da dobiju nagradu. „Ovo je iznenađujuće imajući u vidu da mnogi oblici saradnje u prirodi posebno zavise od ponašanja više individua, na primer, kada lavovi i drugi mesojedi zajedno love plen ili kod šimpanzi kada zajednički štite teritoriju i druge resurse ili se brane od drugih životinja“, objašnjava Šving.

 

Ostali naslovi

Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver
Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji
Srpska ekonomija
Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje
Istine i zablude o zlatu
Srpska ekonomija
Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore
Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa