Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pandemija KOVID-19 stvorila je neočekivane mogućnosti

Populacioni fond Ujedinjenih nacija
Srpska ekonomija

Kovid-19 stvorio je neočekivane mogućnosti za zemlje koje se suočavaju sa trendom depopulacije u jugoistočnoj Evropi, uključujući u Srbiji – otkriva novi izveštaj UNFPA. Pandemija KOVID-19 stvorila je neočekivane mogućnosti, čak i u ruralnim oblastima, za zemlje jugoistočne Evrope koje se bore sa smanjenjem broja stanovnika, navodi se u novom izveštaju koji je objavio UNFPA, Populacioni fond Ujedinjenih nacija.

„Decenijama je postojao samo jedan pravac za migrante u jugoistočnoj Evropi: prema gradovima i naprednijim zemljama zapadne Evrope. Ali otkako je počela pandemija Kovid-19, mnogi emigranti su se vratili kućama, a čak vidimo i obećavajuće znake oživljavanja sela“, izjavila je Alana Armitaž, regionalna direktorka UNFPA za istočnu Evropu i centralnu Aziju.

„Zemlje jugoistočne Evrope sada imaju priliku da stvore podsticaje za povratnike, sa svim njihovim dragocenim iskustvima i znanjem, da ostanu i da ubrzaju novonastali pomak ka životu na selu poboljšavanjem atraktivnosti ruralnih područja“, dodala je gospođa Armitaž.

Prema projekcijama izračunatim pre pandemije, Srbija će 2050. godine imati 23,8% manje ljudi. Sa skoro polovinom ljudi koji žive u gradovima - Beograd, Novi Sad, Niš i Subotica, u mnogim selima je ostalo samo 500 stanovnika ili manje. Od 2013. godine, prijavljeno je da se 250.000 ljudi svake godine selilo iz ruralnih u urbana područja. Međutim, procenjuje se da je u 2020. godini u ruralnim područjima živelo oko milion ljudi, uključujući 175.000 penzionera.

Tokom prvih nedelja i meseci pandemije stotine hiljada ljudi koji su živeli i radili u inostranstvu vratili su se kućama. Iako ne postoje precizni brojevi o povratnicima, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je na konferenciji za novinare da se samo od 5. do 21. marta 2020. godine u zemlju vratilo 317.000 građana. Nedavno istraživanje pokazalo je da se 38,5% ispitanika vratilo iz porodičnih razloga, 17% se osećalo sigurnije u svojoj zemlji, a 9,6% je reklo da su članovi njihovih porodica insistirali na povratku. S pandemijom je usledio neočekivani porast rada na daljinu, što znači da značajan deo povratnika u jugoistočnoj Evropi čine profesionalci koji nisu prestali da rade samo zato što su otišli svojim kućama. A mnogi će možda i ostati kada se pandemija povuče. UNFPA izveštaj, koji se fokusira na Srbiju i Bugarsku, opisuje i druge trendove.

„Kao i u drugim delovima sveta, mnogi stanovnici grada napuštaju male stanove i visoke kirije i traže veće domove bilo izvan velikih gradova ili na selu. Na primer, u Vrmdži vidimo da je pandemija ubrzala razvoj i kvalitet života, dok istovremeno cene imovine rastu tamo, baš kao i u bolje povezanim selima oko Beograda i Novog Sada. Nekada opustošena sela iznenada postaju privlačna za one koji žele iskusiti mirniji, “zeleniji” i život više okrenut porodici “- primećuje Džon Kenedi Mosoti, direktor UNFPA za Srbiju. Da bi se obuhvatila iskustva i namere ljudi i da bi se bolje razumela nastajuća dinamika, izveštaj gleda u to kako pandemija ima potencijal da promeni urbano-ruralne odnose u jugoistočnoj Evropi.

Izveštaj sadrži priče o povratnoj migraciji i iznosi konkretne predloge politika koje uzimaju u obzir održive načine za konsolidaciju ovih trendova i zaustavljanje propadanja sela. Izveštaj takođe naglašava potrebu da se vlade, lokalne samouprave, EU i međunarodne finansijske institucije prilagode promenama i da investiraju u razvoj ruralnih područja, na primer, stvaranjem ruralnih zona za oživljavanje radi targetiranja investicija, kreiranja novih radnih mesta, zaustavljanja seoskog odliva mozgova i emigracija. Takve ideje trebalo bi da upotpune modernizaciju infrastrukture, potpunu digitalizaciju i ozelenjavanje. Izveštaj pokazuje da uz prave politike, viziju za budućnost i pravu kombinaciju investicija, države mogu da imaju koristi od povratnih migracija i mogu da preokrenu trend propadanja sela koji traje decenijama, procesa koji je nekada izgledao nezaustavljiv. 

Ostali naslovi

Kako da izbegnete efekat anksioznosti nakon kafe?
Srpska ekonomija
Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi
Pametna stabla
Srpska ekonomija
Kako bi se dugoročno očuvala vitalnost gradskih stabala i efikasnije koristili resursi, Bečko zelenilo u saradnji sa gradskim energetskim preduzećem „Wien Energie“ i gradskim sekretarijatom za digitalizaciju testira digitalne senzore za merenje vlažnosti zemljišta u okviru projekta „Smart Trees“
Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa