Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Život po dizajnu s Marsa

Beč
Foto: Tetyana Milojevic (levo) © Oleksandra Kirpenko
Srpska ekonomija

U današnje vreme smatra se da je susedna planeta Mars nemoguća za život. Međutim, prema pretpostavkama naučnika moguće je da su ranijih godina vladali mnogo povoljniji uslovi za život. Da bi saznali više o mogućim biološkim procesima u ranom periodu Crvene planete međunarodni tim istraživača sa bečkog Hemijskog fakulteta, na čelu sa Tatjanom Milojević, koja je nosilac nagrade Evropskog istraživačkog saveta (ERC), razvili su eksperimentalni jedinstveni prototip mikrobiološkog života na pravom materijalu s Marsa – život po dizajnu s Marsa.

„Ima naznaka da je život na Marsu u geološkoj prošlosti bio sličan životnim uslovima na Zemlji, za razliku od sadašnjih prilika, i da su postojala tela sa tekućom vodom, bile toplije temperature i viši atmosferski pritisak“, objasnila je astro-biolog Tatjana Milojević. Ti mogući raniji oblici života su mogli koristiti postojeće resurse Crvene planete, na primer, dobijali su energiju iz anorganskih mineralnih izvora i pretvarali CO2 u biomasu.

Stene sa Marsa kao izvor energije za prastare oblike života.

„Možemo da pođemo od toga da su na mladoj planeti Mars postojali oblici života slični nama poznatim hemolitotrofnim mikroorganizmima, koji od stena mogu da dobiju energiju“, dodaje Milojević. Za istraživanje se koristio meteorit iz severozapadne Afrike (NWA 7034) star oko 4,5 milijarde godina. Ukoliko je postojao život na Marsu moguće je da su ostali sačuvani tragovi u vidu bio-potpisa na tlu iz Nojevog perioda (prvih nekoliko milijardi godina Marsa) – otkada potiče i NWA 7034. Istraživači pretpostavljaju da su ti tada vlažni predeli sa mineralnim izvorima mogli biti naseljeni hemolitotrofima.

Milojević i njen tim uzgojili su na komadu stene tzv. termoacidofilne mikroorganizme vrste „Metallosphaera sedula“, prastare „stanovnike“ termalnih izvora na zemlji. Oni su u Beč isporučeni od strane istraživača iz Kolorada (SAD). Za potrebe studije istraživači su usitnili nekoliko grama dragocene stene sa Marsa da bi reprodukovali raniji život na toj planeti. Koristeći najmoderniju tehniku istražene su jedinstvene interakcije mikroba sa pravom brečom (stenom) sa Marsa sve do najsitnijih atoma.

Mikroorganizmi su na kori stene proizveli specifične mineraloške i metaboličke otiske koji ukazuju na naslućivane procese biološke promene kore Marsa. Mikrobi su formirali čvrste mineralne kapsule koje se sastoje od fosfata gvožđa, mangana i aluminijuma. Pored masivne inkrustacije ćelijske površine (hvatanje kamenaste kore) istraživači su posmatrali i unutarćelijsko formiranje kompleksnih kristalnih naslaga (oksida gvožđa, mangana, mešanih mangan-silikata).

„Ovo su jedinstveni primeri biominerala na steni sa Marsa koje ranije prilikom kultivisanja tih mikroba na mineralnim izvorima sa Zemlje i običnog hondrita nismo videli“, kaže Tatjana Milojević. To ukazuje na značaj izvođenja eksperimenata na pravom materijalu sa Marsa kada su u pitanju astro-biološka istraživanja Crvene planete.

 

Ostali naslovi

Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver
Kako deca zarađuju u digitalnoj ekonomiji
Srpska ekonomija
Današnja deca često se opisuju kao „digitalni urođenici“. Generacija Alfa (rođeni 2010. i kasnije) odrasla je okružena tehnologijom povezanom na internet, pa ne čudi što aktivno koriste sve prednosti digitalne ere. Već oko treće godine, većina njih redovno igra onlajn igre i gleda video sadržaje
Istine i zablude o zlatu
Srpska ekonomija
Zlato je vekovima smatrano simbolom bogatstva i sigurnosti. Poslednjih godina kada je svet potreslo nekoliko kriza kao što su pandemija korona virusa, pa ratovi u Ukrajini i Izraelu, vrednost zlata je vrtoglavo porasla i dosegla rekordne iznose, premašivši 2.100 dolara za uncu. Ipak, o njemu kruže mnogi mitovi koji mogu da odvrate potencijalne investitore
Kako energiju vetra učiniti društveno prihvatljivom
Srpska ekonomija
Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je uticaje energije vetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke
Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa