Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svetska populacija dostigla osam milijardi

Ujedinjene nacije
Srpska ekonomija

Dok svetska populacija dostiže 8 milijardi, potrebno preispitivanje populacionih politika u regionu – UNFPA.

,,Današnja prekretnica i dalji rast svetske populacije koja dostiže 8 milijardi ne sme da potisne u drugi plan potencijalno ozbiljne posledice sa kojima bi se države sa sve manjim brojem stanovnika mogle suočiti, ako ne razmisle o načinu na koji se bave demografskim promenama”, saopštila je danas Florens Bauer, direktorka Regionalne kancelarije Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) za istočnu Evropu i centralnu Aziju.

Globalno gledano, rast stanovništva je značajno usporen i počeo je da se preokreće u sve većem broju država, većinom u centralnoj i istočnoj Evropi, gde su kombinacija migracija i niskih stopa fertiliteta uticale na smanjenje broja stanovnika. Ako se ova situacija ne reši, mogla bi da utiče na budući razvoj ekonomija, infrastrukture i društva u celini. Projekcije pokazuju da će se stanovništvo Srbije do sredine XXI veka smanjiti za 1,4 miliona ili jednu petinu. Do 2041. godine skoro svaka četvrta osoba u Srbiji imaće više od 65 godina. Pad stanovništva će pogoditi celu državu, ali neće jednako pogoditi sve njene delove. Do polovine veka, najmanje će pogoditi Beograd koji će izgubiti 3,8% stanovnika, dok će najviše izgubiti jugoistočna Srbija preko 40%1 .

„U svojim odgovorima na smanjenje broja stanovnika, vlade imaju tendenciju da se fokusiraju na povećanje nataliteta i davanje finansijskih podsticaja ljudima da imaju više dece“, rekla je gospođa Bauer i naglasila da smo imali priliku da vidimo da ovakve mere ne funkcionišu.

"Ono što je potrebno je širok spektar mera koje ljudima olakšavaju da grade budućnost u svojoj državi, umesto da traže prilike na drugim mestima, kao i da imaju onoliko dece koliko žele. ,,Ovo zahteva preispitivanje načina na koji države pristupaju demografskim promenama”, istakla je gospođa Bauer i dodala da je potrebno da se udaljimo od preteranog naglašavanja broja i percepcije pretnji i da počnemo da posmatramo demografske promene kao priliku za izgradnju jačih i inkluzivnijih društava.

Veliki broj ljudi napušta svoje države da bi radili na nekim drugim mestima, stopa nataliteta je na niskom nivou, a istočna Evropa je bila prva svetska regija koja je doživela kontinuirani pad broja stanovnika tokom poslednjih decenija. Trenutno sve osim jedne od deset državau kojima se najbrže smanjuje broj stanovnika nalaze se u centralnoj i istočnoj Evropi.

„Naravno, brojevi su važni, ali preokupacija porastom i padom broja stanovnika može odvratiti pažnju od onoga što je zaista važno, a to je stvaranje društva u kojem ljudi žele da žive i zasnivaju porodice”, naglasila je gospođa Bauer.

Dokazi sugerišu da će dobra kombinacija javnih politika najverovatnije napraviti razliku. Ovo uključuje značajnu podršku porodicama koju mogu da koriste muškarci i žene, mere koje će ženama i muškarcima olakšati usklađivanje rada i roditeljstva, bolju podršku za brigu o deci, proširenje mogućnosti zapošljavanja i stanovanja za mlade ljude i pravednu raspodelu brige i zadataka u domaćinstvu između muškaraca i žena. Jačanje inkluzije je takođe ključno za osposobljavanje država za demografske promene. Ovo uključuje uklanjanje barijera za žene, starije ljude, migrante i najmarginalizovanije grupe da u potpunosti doprinesu ekonomiji i javnom životu. 

UNFPA, Populacioni fond Ujedinjenih nacija, podržava vlade kroz svoj Program demografske otpornosti u razvoju sveobuhvatnih politika za rešavanje demografskih promena zasnovanih na dokazima i ljudskim pravima. Decenija demografske otpornosti pokrenuta je na Ministarskoj konferenciji „Oblikovanje demografske budućnosti Evrope“ u Sofiji 1-2. decembra 2021. kako bi se podstakla akcija koja omogućava državama da napreduju u svetu ubrzanih demografskih promena. 

 

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima