Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Proizvodnja mesa – više od potražnje

Beč
Foto: © Sam Carter
Srpska ekonomija

Nedavno objavljena studija Poljoprivrednog fakulteta u Beču argumentuje da se negativni ekološki uticaji porizvodnje mesa i namirnica životinjskog porekla ne mogu pripisati samo potrošačima. Činjenica da su proizvodnja i potrošnja ovih proizvoda u zapadnim zemljama poput Austrije toliko visoke rezultat je političkih i ekonomskih odluka koje utiču na sve faze u lancu snabdevanja mesom, životinjskim proizvodima i stočnom hranom.

Mnoge zemlje imaju previše intenzivan uzgoj stoke sa dramatičnim posledicama po ekosisteme koje dovode do gubitka biodiverziteta, krčenja šuma i zagađenja vode i zemljišta.

Od Drugog svetskog rata politika u industrijskim zemljama je imala za cilj povećanje proizvodnje i industrijalizacije u uzgoju stoke, a prvi cilj zajedničke poljoprivredne politike EU je bio povećanje produktivnosti. Zemlje članice OECD godišnje izdvajaju 52 milijarde dolara za podršku proizvodnji stočne hrane i proizvoda životinjskog porekla. Od 1980-ih godina deregulacija i usvajanje genetičkog inženjeringa od strane velikih poljoprivrednih kompanija podstakli su izvoz soje u Južnoj Americi.

Liberalizacija trgovine je takođe značajan pokretač promena u ishrani kroz povećanje dostupnosti stočne hrane i životinjskih proizvoda. Na kraju su marketinške kampanje stočarske industrije i vlada doprinele tome da se ta povećana proizvodnja učini privlačnom za potrošače. EU je između 2016. i 2020. godine potrošila 252,4 miliona evra za promovisanje prodaje evropskih mesnih i mlečnih proizvoda.

Rezultat studije bečkog Poljoprivrednog fakulteta jeste da dve trećine globalnog pritiska na ekosisteme i biodiverzitet koji uzrokuje poljoprivreda izaziva stočarstvo. Posebno u mnogim zapadnim zemljama poput Austrije proizvodnja i potrošnja mesa i životinjskih proizvoda prevazilazi preporuke za održivost i zdravlje.

Proizvodi životinjskog porekla, čak i kada su proizvedeni korišćenjem najboljih mogućih procesa, imaju veći ekološki uticaj od hrane biljnog porekla iste nutritivne vrednosti.

„Lokalni i efikasniji lanci snabdevanja nisu dovoljni. Potrebno je manje proizvoda životinjskog porekla. Argumentacija da proizvođači treba da budu efikasniji, a da potrošači treba da konzumiraju manje nema smisla. Prodaju određuju ponuda i potražnja odnosno odluke koje se donose na svim nivoima lanca snabdevanja“, objašnjava rukovodilac studije Nikolas Rou sa Instituta za socijalnu ekologiju Poljoprivrednog fakulteta. Često se daje prednost narativu koji je usmeren na potrošača, zato što ne cilja na određene ekonomske aktere.

U okviru smanjenja proizvodnje pravedno smanjenje igra značajnu ulogu, posebno u krajevima u kojima poljoprivrednici nemaju alternativu, pa stočarstvo ne mogu zameniti drugim izvorima prihoda.

„Ovo ne bi trebalo da obeshrabri potrošače u nameri da smanje konzumaciju mesa i životinjskih proizvoda. Celokupna odgovornost ne bi trebalo da bude na potrošačima. Poljoprivrednicima, klanicama, prehrambenim kompanijama i supermarketima je takođe potrebna regulativa, podsticaji i podrška da bi prešli na proizvode biljnog porekla“, dodaje Rou.

 

Ostali naslovi

CZECHOSLOVAK GROUP pokrenula inicijalnu javnu ponudu na Euronext Amsterdam
Srpska ekonomija
Objavljivanje prospekta, koji je odobren od strane holandskog regulatora za finansijska tržišta (AFM), predstavlja ključni korak u procesu izlaska CSG-a na berzu. Prospekt je dostupan na korporativnom sajtu Grupe u skladu sa važećim propisima o tržištu hartija od vrednosti
Czechoslovak group najavljuje planiranu Inicijalnu javnu ponudu i globalno širenje
Srpska ekonomija
laniranje IPO-a uključuje kako emisiju novih akcija u iznosu od 750 miliona evra, tako i prodaju postojećih akcija od strane postojećih akcionara, a konačan obim prodaje postojećih akcija biće utvrđen naknadno, u skladu sa tržišnim uslovima i regulatornim okvirima
Svetosavski bal u Beču simbol trajanja i zajedništva
Srpska ekonomija
Tradicija Svetosavskog bala započeta je 1846. godine, a danas se održava u srcu Beča, grada sa najdužom i najpoznatijom sezonom balova na svetu. Svetosavski bal zauzima posebno mesto kao jedini bal koji u bečku balsku tradiciju unosi duh srpske kulture, humanosti i zajedništva
Analitičari očekuju rast cene zlata do 5.500 dolara u 2026. godini
Srpska ekonomija
Nakon rekordne 2025. godine tokom koje je zlato poskupelo gotovo 70 odsto, cena oborila više od 50 istorijskih maksimuma i premašila 4.500 dolara po unci, analitičari i investitori u Srbiji očekuju nastavak trenda rasta cene žutog metala i u 2026. godini. Procenjuju da bi tokom ove godine mogla da dogura do 5.500 dolara po unci
AI smanjuje industrijsko zagađenje
Srpska ekonomija
Industrije poput rudarstva, nafte i gasa, hemije i proizvodnje građevinskih materijala suočavaju se sa rastućim pritiscima da istovremeno povećaju efikasnost, smanje potrošnju energije i ispune ambiciozne ciljeve dekarbonizacije. Tradicionalni proizvodni modeli i fragmentisani sistemi sve teže odgovaraju na zahteve održivosti, bezbednosti i optimizacije troškova
ViennaUP 2026: Startuj globalno
Srpska ekonomija
Jedan od najautentičnijih startap festivala u Evropi bečki „ViennaUP“ održava se od 18. – 22. maja 2026. godine. „Vienna Business Agency“ poziva startape iz celog sveta da se prijave do 15.3.2026. godine i iskoriste priliku da dobiju podsticaj i učestvuju na događaju
Trendovi i predviđanja bezbednosti industrijskih sistema za narednu godinu
Srpska ekonomija
Udeo ICS računara napadnutih malverom ostao je visok: kretao se oko 21,9% u prvom kvartalu, da bi opao na 20% do trećeg kvartala. Ovo ukazuje na postepena poboljšanja u odbrani organizacija u pogledu sajber-bezbednosti
Kako Power BI menja način donošenja odluka u firmama
Srpska ekonomija
Suština Business Intelligence nije u tome da prikupi što više podataka, već da ih obradi i pretvori u jasnu, smisleno povezanu sliku poslovanja koja omogućava da se brže reaguje, sigurnije odlučuje i preciznije planira
Napredna AI tehnologija za vozila budućnosti
Srpska ekonomija
Kombinujući napredne AI modele sa moćnim računarskim mogućnostima Snapdragon Cockpit Elite platforme, LG uvodi nove standarde u razvoju vozila koja funkcionišu na principima veštačke inteligencije
Kako da izbegnete efekat anksioznosti nakon kafe?
Srpska ekonomija
Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi