Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svaki 30. stanovnik planete je migrant

Migracije
Srpska ekonomija

Broj ljudi koji su iz različitih razloga napustili zemlju rođenja prošle godine je dostigao 281 milion, a bilo bi ih dva miliona više da nije pandemije Kovid-19 koja je drastično ograničila mobilnost. U odnosu na 1970. godinu broj međunarodnih migranata je skoro tri i po puta veći nego pre pet decenija, ali ako se u obzir uzme povećanje svetske populacije rast nije toliko veliki. Procentualno gledano, 3,6 odsto stanovnika planete danas živi van domovine, dok je 1970. taj udeo iznosio 2,6 odsto, pokazuje najnoviji izveštaj Međunarodne organizacije za migracije (IOM), objavljen povodom svetskog Dana migranata koji je obeležen 18. decembra.

Brojke su obično početna tačka u svakoj diskusiji o migracijama jer je razumevanje njihovih razmera i trendova ključno da bi se osiguralo bezbedno i dostojanstveno kretanje ljudi i bolje iskoristile prilike koje ovi tokovi pružaju za ekonomski i društveni napredak, kako u zemljama porekla tako i u onima koje ih prihvataju.

Migracije su stare koliko i ljudsko društvo, neizbežna su odlika vremena i ne treba ih posmatrati kroz negativnu prizmu. Migracija može da bude efikasno sredstvo za smanjenje siromaštva migranata i njihovih porodica (Srbija je najveći primalac doznaka na Zapadnom Balkanu) i da značajno doprinese razvojnim naporima kako zemlje porekla, tako i zemlje odredišta. Migranti daju važan doprinos razvoju, gradeći mostove između svojih zemalja porekla i zemalja u kojima žive i rade. Neretko su aktivno uključeni u udruženja, realizuju lokalne projekte i šalju novac porodicama i prijateljima. Oni takođe prenose znanje i iskustvo kada se vrate kući na kraći ili duži period. Iseljenici svojim znanjem i veštinama grade snažnije i otpornije zajednice, a u proteklom periodu su bili u prvim redovima borbe protiv Kovida. Od početka krize oni daju ogroman doprinos u zdravstvu, maloprodaji, dostavi hrane i drugim ključnim delatnostima. Čak i u vreme kada su granice bile čvrsto zatvorene, brojne zemlje su napravile izuzetak otvarajući ih za strane sezonce u poljoprivredi.Migracija, međutim, takođe nosi rizike za pojedince koji se nađu u iregularnoj migraciji, kao i za zemlje porekla, koje rizikuju da izgube visoko kvalifikovane stručnjake. Samo 22% migranata je u zemlji destinacije pokriveno socijalnim osiguranjem, što ih čini visoko ranjivom kategorijom, a posebno su pogođene migrantkinje, koje su u najvećem riziku od eksploatacije i nasilja.

Srbija je tradicionalno zemlja emigracije, sa značajnim brojem visokoobrazovanih i stručnih ljudi koji rade i borave u inostranstvu. Ovo predstavlja veliki resurs za Srbiju, kojim je potrebno upravljati. Takođe, uspešno (re)integrisani migranti su po pravilu motivisani i imaju resurse (znanja, veštine, ideje, novac i kontakte) da doprinesu razvoju zemlje porekla.

Globalni programi Nemačke razvojne saradnje „Migracije za razvoj“ (PME) i „Migracije i dijaspora“ (PMD) koje u Srbiji sprovodi GIZ pružaju smernice pojedincima i podržavaju ih individualnim merama podrške i savetovanjem, koje se nudi stručnjacima povratnicima i profesionalcima iz dijaspore, osnivačima kompanija, odnosno, svim migrantima i povratnicima. Jačanjem organizacija (između ostalog obezbeđivanjem sredstava) istovremeno ih povezuju. Davanjem saveta vladinim institucijama u oblasti migracija utiču na odgovarajuće okvirne uslove. Programi rade u okviru srpskog zakonodavnog okvira i usvojenih nacionalnih strategija koje se bave oblastima koje se tiču migracija, odnosa sa dijasporom, osnaživanja ranjivih grupa stanovništva (potencijalnih migranata) i zapošljavanja.

Zajedno sa implementacionim partnerom, Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Republike Srbije, program PMD je doprineo da Srbija prvi put usvoji nacionalnu Strategiju o ekonomskim migracijama (2021-2027). Strategija ima za cilj stvaranje boljeg ekonomskog i socijalnog ambijenta koji će usporiti iseljavanje radno aktivnog stanovništva, ojačati veze sa dijasporom, podstaći povratak i kružne (cirkularne) migracije, ali i privući strane državljane različitih obrazovnih profila. Nedavno usvojeni prateći Akcioni plan za sprovođenje Strategije predviđa aktivnosti direktno usmerene na učešće dijaspore u ekonomskom razvoju Srbije, sa posebnim akcentom na lokalni razvoj.

U ovom trenutku, u saradnji sa domaćim konsultantima programi PME i PMD sprovode sveobuhvatno istraživanje tržišta rada ne bi li se utvrdile potrebe poslodavaca u pogledu ljudskih resursa, ublažio nesklad između potreba poslodavaca i raspoloživih profila i kompetencija i ponude radne snage, posebno kada su u pitanju povratnici i lokalno ugroženo stanovništvo. Dodatno se definišu potencijalni poslodavci za pomenute ciljne grupe i osmišljava razvoj potražnje na tržištu rada i procenjuju potrebe poslodavaca za naredne tri godine od trenutka istraživanja.

Ostali naslovi

Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...
Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu