Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nedostatak radne snage hara Evropom

Nova pandemija
Srpska ekonomija

Skoro polovina kompanija u Nemačkoj prinuđena je da smanji ponudu i ograniči poslovanje zbog nedostatka radne snage, pokazalo je nedavno sprovedeno istraživanje nemačkog ekonomskog instituta IFO. Slično je i u drugim zemljama Evrope, a da ovaj izazov nije zaobišao ni Srbiju možemo videti i po uvozu radne snage o kojem se sve više govori. Kako stati na put ovom negativnom trendu, koji su koreni problema i šta konkretno kompanije mogu da urade kako bi privukle i zadržale kvalifikovane kadrove, otkriva Maria Boldor iz međunarodne konsultantske kuće Horváth.

Prema njenim rečima, za dubinsko razumevanje osnovnih uzroka nedostatka radne snage, potrebna je višedimenzionalna analiza epidemije Covid-19, promene demografije i negativne reputacije proizvodne industrije među mlađom populacijom.

“Osim što su preduzeća usled pandemije bila primorana da izmene svoje načine rada, iznenadna otpuštanja i obustavljanja određenih aktivnosti uticala su i na promene očekivanja pojedinaca u pogledu karijere, visine plate, a zatim i ravnoteže između posla i privatnog života. Ujedno, pandemija je dovela i do prevremenog penzionisanja starijih radnika, dok istovremeno nije bilo dovoljno mladih kvalifikovanih ljudi koji bi mogli da ih zamene. S druge strane, veliki izazov za trenutno tržište rada je i promena veština koje se traže. Na primer, sa okretanjem ka klimatski neutralnom poslovanju, industrije sa intenzivnom emisijom ugljenika kao što su proizvodnja, građevinarstvo ili transport, sve više implementiraju rešenja za dekarbonizaciju. To zahteva novi skup veština, kao i pružanje podrške kako novim kadrovima, tako i kvalifikovanoj, stručnoj radnoj snazi”, navodi Boldor.

Kada je reč o manje razvijenim zemljama Evrope i onima koje nisu članice EU, uzrok istog problema je drugačiji. Njihovi radnici odlaze u bogatije zemlje tražeći bolji posao i višu zaradu, ostavljajući upražnjena radna mesta - baš kao što je slučaj i sa Srbijom.

Boldor ocenjuje da trend u kojem potražnja premašuje ponudu kvalifikovanih radnika može da se nastavi ukoliko se ne sprovedu inicijative za zadržavanje talenata. Kao moguća rešenja, ona navodi da je potrebno poboljšati radno okruženje, preispitati prakse regrutovanja i sprovesti nove strategije za razvoj radne snage.

“Na primer, važan izvor budućih veština predstavljaju učenici. Aktivne inicijative za brendiranje poslodavaca i bliža saradnja sa univerzitetima su neki od metoda da se dođe do kandidata. Međutim, ako se ne osmisle i ne sprovode odgovarajuće inicijative koje bi ih zadržale nakon što završe studije, malo je verovatno da će potencijalni rizici biti ublaženi”, napominje Boldor.

Kao odgovor na izazov sa kojim se suočava i naša zemlja, ona navodi da je potrebno raditi na unapređenju i isticanju onih prednosti koje radna snaga vidi u ponudi za zapošljavanje.

“Privlačenje i zadržavanje talenata danas nije lak posao. Srbija je poznata kao izvoznica radne snage, zbog čega je za rešavanje problema ključno razvijanje strateškog pristupa. Glavni izazovi sa kojima se treba uhvatiti u koštac su neatraktivno zapošljavanje, neefikasne prakse upravljanja ljudskim resursima i neusklađene veštine”, ističe Boldor i dodaje da se uz prave instrumente mogu stvoriti dugoročne koristi za tržište rada.

Ono što uzrokuje neusklađenost veštine sa trenutnim potrebama, kako dodaje, su ekonomsko restrukturiranje i razvoj tehnologije, kao i pojedini demografski aspekti, poput starenja stanovništva i dinamike emigracije. Problem je i to što obrazovni sistem u ovom času ne može da zadovolji potrebe za zapošljavanjem. U čemu je onda rešenje?

“Da bi se ovaj jaz zatvorio, stažiranje, obuke i inicijative za zapošljavanje bi mogle predstavljati kratkoročno rešenje. Zatim, tu su i kontinuirana usavršavanja i razvoj, treninzi na radnom mestu kao neka od rešenja u situacijama kada se pojavi potreba za novim veštinama usled razvoja tehnologije. Stručnjaci za ljudske resurse mogu i preispitati programe nagrađivanja kako bi privukli radnu snagu i talenate”, preporučuje Boldor.

Ona dodaje da je reč o trendu koji se ne može promeniti preko noći i zaključuje da je za dugoročno rešavanje problema neophodno više strateških akcija, multidisciplinarni pristup i saradnja na različitim nivoima u okviru privatnog i javnog sektora.

Ostali naslovi

Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...
Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra