Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rat u Ukrajini: Tihi napad na svet u razvoju

Njujork
Foto: Antonio Gutereš, genralni sekretar Ujedinjenih nacija
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš objavio je prvi izveštaj Globalne grupe za odgovor na krizu o globalnim implikacijama rata u Ukrajini na hranu, energiju i finansije. Tim povodom pbjavio je autorski tekst, koji je dostavljen redakciji portala Srpska ekonomija.

Za narod Ukrajine, ruska invazija je pravi košmar, kao i humanitarna katastrofa zastrašujućih razmera.

Ovaj rat, uz to, sve više postaje pitanje života i smrti za ugrožene ljude širom sveta.

Svedoci smo tragedije koja se odvija u Ukrajini: gradovi bivaju sravnjeni sa zemljom, ljudi pate i stradaju u svojim domovima i na ulicama, a u toku je i najbrže rastuća kriza raseljavanja u Evropi od Drugog svetskog rata.

Van granica Ukrajine, daleko od pažnje medija, ovaj rat je pokrenuo i tihi napad na svet u razvoju. Ova kriza bi 1,7 milijardi ljudi, tj. jednu petinu čovečanstva, mogla da dovede do siromaštva, nemaštine i gladi, i to u razmerama koje nisu viđene decenijama.

Ukrajina i Ruska Federacija proizvode 30 procenata svetske pšenice i ječma, jednu petinu kukuruza i više od polovine celokupnog suncokretovog ulja na svetu. Žitarice koje proizvode ove dve zemlje hrane najsiromašnije i najugroženije, s obzirom na to da je reč o jednoj trećini pšenice koju uvozi 45 afričkih i najnerazvijenijih zemalja.

Istovremeno, Rusija je najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa i drugi po veličini izvoznik nafte.

Ovaj rat poljoprivrednike sprečava da obrađuju usjeve, dovodi do zatvaranja luka i obustavljanja izvoza žitarica, čime se narušavaju lanci snabdevanja i dolazi do vrtoglavog rasta cena.

Mnoge zemlje u razvoju još uvek pokušavaju da se oporave od posledica pandemije COVID-19, istovremeno opterećene nikad većim dugom i rastućom inflacijom.

Od početka 2022. godine, cene pšenice i kukuruza porasle su za 30 procenata.

Cena Brent sirove nafte porasla je za više od 60 procenata u prošloj godini, dok su cene prirodnog gasa i đubriva danas duplo veće.

Humanitarne operacije Ujedinjenih nacija trpe veliki pritisak. Svetski program za hranu upozorava da se suočava s nemogućim izborom uzimanja od gladnih kako bi se nahranili oni koji žive u uslovima potpune oskudice hrane. Svetskom programu za hranu neophodno je 8 milijardi dolara kako bi podržao svoje operacije u Jemenu, Čadu i Nigeru.

Neke od zemalja već klize iz stanja ugroženosti ka krizi i ozbiljnim socijalnim nemirima. Znamo da koreni mnogih sukoba leže upravo siromaštvu, nejednakosti, nerazvijenosti i osećaju beznadežnosti.

Iako veći deo sveta izražava sve veću solidarnost s narodom Ukrajine, nisu vidljivi znaci podrške za 1,7 milijardi drugih potencijalnih žrtava ovog rata.

Imamo jasnu moralnu dužnost da podržimo i njih, i to svuda.

Cilje Grupe za odgovor na globalnu krizu hrane, energije i finansija, koju sam uspostavio prošlog meseca, je da u koordinaciji s vladama, međunarodnim finansijskim institucijama i drugim ključnim partnerima iznađe rešenja za ove uzajamno povezane krize. Ovim putem zahvaljujem globalnim liderima u svim sektorima koji podržavaju ovu inicijativu.

Kad je reč o hrani, sve zemlje pozivamo da svoja tržišta drže otvorenim, da se odupru prekomernom gomilanju sirovina i proizvoda, kao i neopravdanim i nepotrebnim ograničenjima izvoza, te da rezerve stave na raspolaganje zemljama u kojima postoji najveći rizik od gladi i oskudice.

Ovo nije trenutak za protekcionizam. Ako budemo nastupali zajedno, biće dovoljno hrane da svaka zemlja prebrodi ovu krizu.

Apeli humanitarne prirode moraju biti u potpunosti finansirani, uključujući i Svetski program za hranu. Jednostavno, ne smemo dozvoliti da u 21. veku ljudi gladuju.

Kad je reč o energiji, korišćenje strateških zaliha i dodatnih rezervi moglo bi pomoći da se efekti trenutne energetske krize ublaže u kratkom roku.

Ipak, jedino srednjoročno i dugoročno rešenje je da se ubrza upotreba obnovljive energije, na koju promjene na tržišta nemaju uticaja. Na ovaj način, omogućiće se postepeno ukidanje upotrebe uglja i svih ostalih fosilnih goriva.

Kad je reč o finansijama, G20 i međunarodne finansijske institucije moraju preći u vanredni režim delovanja i naći način da povećaju likvidnost i fiskalni prostor, tako da vlade zemalja u razvoju budu u mogućnosti da ulažu u najsiromašnije i najugroženije, kao i u ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja.

Ovo bi trebalo da predstavlja prvi korak prema dubokim reformama našeg nepravednog globalnog finansijskog sistema, koji bogate čini bogatijima, a siromašne siromašnijima.

Socijalna zaštita, uključujući materijalna davanja, biće od suštinskog značaja za podršku porodicama koje su se našle u očajnoj situaciji tokom ove krize.

Ipak, brojne zemlje u razvoju koje su opterećene velikim spoljnim dugom nemaju likvidnost koja im omogućava da uspostave ove sigurnosne socijalne mreže. Mi ne možemo stajati po strani i nemo posmatrati te zemlje, jer su primorane da biraju između ulaganja u svoje građane i izvršavanja svojih obaveza u vezi s dugom.

Jedino trajno rešenje za rat u Ukrajini i njegov udar na najsiromašnije i najugroženije u svetu jeste mir.

Dok Ujedinjene nacije rade na podršci nevinim žrtvama ovog rata – u Ukrajini i van nje – pozivamo globalnu zajednicu da zauzme jedinstven stav i podrži našu apel za mir.

Ovaj rat se mora završiti, i to odmah.

Ostali naslovi

Gotovo trećina putnika koristi AI za planiranje svojih putovanja
Srpska ekonomija
Istraživanje* je potvrdilo da je veštačka inteligencija postala široko rasprostranjen alat među aktivnim korisnicima interneta. Prema istraživanju kompanije Kaspersky, 28% ispitanika veruje veštačkoj inteligenciji kada je reč o planiranju putovanja, od kojih je 96% iskazalo zadovoljstvo tim iskustvom, a 84% planira da je koristi i ubuduće
Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo