Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svaki 30. stanovnik planete je migrant

Migracije
Srpska ekonomija

Broj ljudi koji su iz različitih razloga napustili zemlju rođenja prošle godine je dostigao 281 milion, a bilo bi ih dva miliona više da nije pandemije Kovid-19 koja je drastično ograničila mobilnost. U odnosu na 1970. godinu broj međunarodnih migranata je skoro tri i po puta veći nego pre pet decenija, ali ako se u obzir uzme povećanje svetske populacije rast nije toliko veliki. Procentualno gledano, 3,6 odsto stanovnika planete danas živi van domovine, dok je 1970. taj udeo iznosio 2,6 odsto, pokazuje najnoviji izveštaj Međunarodne organizacije za migracije (IOM), objavljen povodom svetskog Dana migranata koji je obeležen 18. decembra.

Brojke su obično početna tačka u svakoj diskusiji o migracijama jer je razumevanje njihovih razmera i trendova ključno da bi se osiguralo bezbedno i dostojanstveno kretanje ljudi i bolje iskoristile prilike koje ovi tokovi pružaju za ekonomski i društveni napredak, kako u zemljama porekla tako i u onima koje ih prihvataju.

Migracije su stare koliko i ljudsko društvo, neizbežna su odlika vremena i ne treba ih posmatrati kroz negativnu prizmu. Migracija može da bude efikasno sredstvo za smanjenje siromaštva migranata i njihovih porodica (Srbija je najveći primalac doznaka na Zapadnom Balkanu) i da značajno doprinese razvojnim naporima kako zemlje porekla, tako i zemlje odredišta. Migranti daju važan doprinos razvoju, gradeći mostove između svojih zemalja porekla i zemalja u kojima žive i rade. Neretko su aktivno uključeni u udruženja, realizuju lokalne projekte i šalju novac porodicama i prijateljima. Oni takođe prenose znanje i iskustvo kada se vrate kući na kraći ili duži period. Iseljenici svojim znanjem i veštinama grade snažnije i otpornije zajednice, a u proteklom periodu su bili u prvim redovima borbe protiv Kovida. Od početka krize oni daju ogroman doprinos u zdravstvu, maloprodaji, dostavi hrane i drugim ključnim delatnostima. Čak i u vreme kada su granice bile čvrsto zatvorene, brojne zemlje su napravile izuzetak otvarajući ih za strane sezonce u poljoprivredi.Migracija, međutim, takođe nosi rizike za pojedince koji se nađu u iregularnoj migraciji, kao i za zemlje porekla, koje rizikuju da izgube visoko kvalifikovane stručnjake. Samo 22% migranata je u zemlji destinacije pokriveno socijalnim osiguranjem, što ih čini visoko ranjivom kategorijom, a posebno su pogođene migrantkinje, koje su u najvećem riziku od eksploatacije i nasilja.

Srbija je tradicionalno zemlja emigracije, sa značajnim brojem visokoobrazovanih i stručnih ljudi koji rade i borave u inostranstvu. Ovo predstavlja veliki resurs za Srbiju, kojim je potrebno upravljati. Takođe, uspešno (re)integrisani migranti su po pravilu motivisani i imaju resurse (znanja, veštine, ideje, novac i kontakte) da doprinesu razvoju zemlje porekla.

Globalni programi Nemačke razvojne saradnje „Migracije za razvoj“ (PME) i „Migracije i dijaspora“ (PMD) koje u Srbiji sprovodi GIZ pružaju smernice pojedincima i podržavaju ih individualnim merama podrške i savetovanjem, koje se nudi stručnjacima povratnicima i profesionalcima iz dijaspore, osnivačima kompanija, odnosno, svim migrantima i povratnicima. Jačanjem organizacija (između ostalog obezbeđivanjem sredstava) istovremeno ih povezuju. Davanjem saveta vladinim institucijama u oblasti migracija utiču na odgovarajuće okvirne uslove. Programi rade u okviru srpskog zakonodavnog okvira i usvojenih nacionalnih strategija koje se bave oblastima koje se tiču migracija, odnosa sa dijasporom, osnaživanja ranjivih grupa stanovništva (potencijalnih migranata) i zapošljavanja.

Zajedno sa implementacionim partnerom, Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Republike Srbije, program PMD je doprineo da Srbija prvi put usvoji nacionalnu Strategiju o ekonomskim migracijama (2021-2027). Strategija ima za cilj stvaranje boljeg ekonomskog i socijalnog ambijenta koji će usporiti iseljavanje radno aktivnog stanovništva, ojačati veze sa dijasporom, podstaći povratak i kružne (cirkularne) migracije, ali i privući strane državljane različitih obrazovnih profila. Nedavno usvojeni prateći Akcioni plan za sprovođenje Strategije predviđa aktivnosti direktno usmerene na učešće dijaspore u ekonomskom razvoju Srbije, sa posebnim akcentom na lokalni razvoj.

U ovom trenutku, u saradnji sa domaćim konsultantima programi PME i PMD sprovode sveobuhvatno istraživanje tržišta rada ne bi li se utvrdile potrebe poslodavaca u pogledu ljudskih resursa, ublažio nesklad između potreba poslodavaca i raspoloživih profila i kompetencija i ponude radne snage, posebno kada su u pitanju povratnici i lokalno ugroženo stanovništvo. Dodatno se definišu potencijalni poslodavci za pomenute ciljne grupe i osmišljava razvoj potražnje na tržištu rada i procenjuju potrebe poslodavaca za naredne tri godine od trenutka istraživanja.

Ostali naslovi

Sumnjive Chrome ekstenzije
Srpska ekonomija
Stručnjaci za sajber bezbednost kompanije Kaspersky identifikovali su 57 sumnjivih ekstenzija u zvaničnoj Chrome Web prodavnici, koje koristi više od šest miliona korisnika. Ove ekstenzije su izazvale sumnju jer dozvole koje zahtevaju ne odgovaraju njihovom opisu
Poklon koji raste s bebom
Srpska ekonomija
Rođenje deteta uvek je ispunjeno radošću, a roditelji i najbliži kupuju poklone s velikom pažnjom i sa puno ljubavi. Uobičajeni darovi, poput igračaka, odeće ili opreme koja bebi pomaže da lepše otkriva svet oko sebe jesu dragoceni, ali - umesto klasičnih poklona sve je popularnija ideja da prvo darovanje deteta ima dugoročniju svrhu
Beč na prvom mestu svetskih kongresnih metropola
Srpska ekonomija
Na najnovijoj rang-listi kongresnih metropola (ICCA-Međunarodna kongresna asocijacija) za 2024. godinu glavni grad Austrije zauzeo je 1. mesto u svetu, ispred Lisabona i Singapura. Sa 154 održana kongresa Beč se vratio na svetski vrh nakon što je prethodne godine bio na četvrtom mestu
Barbados – ostrvo najpismenijih ljudi na svetu
Srpska ekonomija
Ukoliko ste pomislili da je Barbados samo još jedno karipsko ostrvo, poznato po prelepim plažama, zaraznim ritmovima i gostoljubivom narodu, samo ste do pola u pravu. Zapravo, Barbados je najistočnije ostrvo Karipskih ostrva, deo je Malih Antila i okruženo je Atlantskim okeanom
Grad Beč testira nove vrste asfalta
Srpska ekonomija
Asfalt se leti brzo zagreva, usled čega posebno u gradskim sredinama nastaju velike toplotne zone. Zato Grad Beč u okviru pilot-projekta testira nove mogućnosti asfaltiranja. U okolini potoka Lizing (Liesingbach) ugrađene su četiri nove mešavine asfalta. Istraživački projekat trajaće naredne tri godine
Czechoslovak Group slavi 30 godina uspeha, inovacija i posvećenosti
Srpska ekonomija
Czechoslovak Group, ove godine slavi 30 godina uspešnog poslovanja i razvoja. Deo kompanije Czechoslovak Group je i fabrika „14. oktobar” iz Kruševca, čiji zaposleni svakodnevno napreduju u radu usvajajući novine i potrebe svetskog tržišta
Malver uzrok curenja podataka sa više od dva miliona bankovnih kartica
Srpska ekonomija
Kaspersky Digital Footprint Intelligence procenjuje je došlo do curenja podataka sa više od 2,3 miliona bankovnih kartica na dark veb, na osnovu analize log fajlova malvera za krađu podataka u periodu od 2023. do 2024 godine
Krađa bankarskih podataka na pametnim telefonima utrostručila se u 2024. godini
Srpska ekonomija
Broj napada bankarskim trojancima na pametne telefone porastao je za 196% u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci menjaju taktiku, oslanjajući se na masovnu distribuciju malvera. Tokom protekle godine otkriveno je više od 33,3 miliona napada na korisnike pametnih telefona širom sveta
Zlato na putu do 3.300 dolara za uncu
Srpska ekonomija
Cena zlata je u poslednjih godinu dana zabeležila značajan porast, dostigavši vrednost blizu 3.000 dolara po unci, što je za trećinu više nego pre samo godinu dana. Ovaj nagli skok izazvan je nizom faktora, uključujući inflaciju, smanjenje kamatnih stopa, geopolitičke tenzije, ali i trgovinske politike, poput tarifa koje je uveo američki predsednik Donald Trump
Registrovano skoro 900 miliona pokušaja fišinga u 2024. godini
Srpska ekonomija
U 2024. godini, broj fišing napada koje je kompanija Kaspersky blokirala na globalnom nivou porastao je za 26% u poređenju sa prethodnom godinom. Sajber kriminalci su nastavili da iskorišćavaju poznate brendove kao što su Booking, Airbnb, TikTok i Telegram kako bi ukrali akreditive ili instalirali malver