Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako su austrijski posleratni filmovi doprineli obnavljanju nacionalnog identiteta

Beč
© „Rendezvous im Salzkammergut”, Regie: Alfred Stöger, A 1948, 02:37 min, Jupiter Film
Eurocomm-PR

Pre 75 godina austrijska filmska industrija je odigrala značajnu ulogu u ponovnom stvaranju nacionalne svesti posle završetka Drugog svetskog rata. Muzej „Kuća austrijske istorije“ prikazuje te istorijske relacije u okviru onlajn izložbe „Austrija kao filmsko mesto čežnje“.

Nakon Drugog svetskog rata ne samo budućnost, nego i nacionalni identitet Austrije bili su pod znakom pitanja. Filmska industrija je reagovala na takvu situaciju stvaranjem filmova koji su isticali specifičnosti i prednosti „austrijskog“ na zabavan način. Neposredna prošlost se gotovo nije ni pominjala u filmovima čiji je cilj bio da skrene pažnju publike sa te teme kroz vesele komedije, poletne melodije i pejzaže. Istorijski kostimirani filmovi su preskočili rat i nacionalsocijalizam i oživeli austrijsku slavnu prošlost iz vremena Habzburške monarhije.

„Posleratni filmovi su stigli do stotne hiljada ljudi i izvršili mnogo značajniji uticaj na austrijski identitet od bilo kog vladinog programa. U pokretu „austrijskog“ se ubilo više muva jednim udarcem. Ciljevi političke elite su se na idealan način povezali sa interesima filmske industrije i čežnjama ljudi“, objašnjava Monika Zomer direktorka muzeja.

Izložba je podelila posleratne filmove u četiri različite kategorije: „jake žene“, „plesanje umesto pucanja“, „Austrija – uvek žrtva“ i „kriva ili nevina“. U posleratnom periodu filmovi najpre prikazuju samouverene žene koje ni muškarci ni nedostatak novca ne mogu da spreče u ostvarivanju svojih ciljeva. Ovakvi emancipovani uzori ubrzo nestaju sa filmskog platna („Fiakermili“, 1953/ „Rendesvous im Salzkammergut“, 1948). Austrijski vojnici u kostimiranim filmovima ne nose uniforme vermahta već Austrougarske monarhije. Oni su blage naravi i sanjare o muzici, dok su im nasilje i ubijanje potpuno strani („Kaiserwalzer“, 1953/ „Die Deutschmeister“, 1955). Posle 1945. godine Austrija je odbijala bilo kakvo priznanje saučesništva u ratu i holokaustu i predstavljala se kao „prva žrtva“ nemačke agresije. („Die Welt dreht sich verkehrt“, 1947/ „Der Engel mit der Posaune“, 1948). Iako se austrijska kinematografija nije bavila pitanjem krivice, postoje i izuzeci („Die Frau am Weg“, 1948).

 

 

Ostali naslovi

Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta