Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Granice i osećanja: u kom delu Evrope živimo?

Istraživanje
Srpska ekonomija

Deo Evrope koji se nalazi između granica Nemačke i bivšeg Sovjetskog Saveza obično se naziva Srednjom Evropom – bez obzira na to da li se stanovnici tog područja tako osećaju. Kada govorimo o regionima, ono što geopolitičke mape pokazuju često nije u skladu sa osećanjima pripadnosti kod određenog dela stanovništva, usled niza faktora, a što pokazuju i rezultati istraživanja kompanije CEPER iz Austrije.

Ispitanicima iz deset evropskih zemalja postavljeno je pitanje o tome kojem delu Evrope pripadaju njihove države. Ponuđeni odgovori su bili: Istočna Evropa, Zapadna Evropa, Srednja Evropa i Balkan.

Većina ispitanika iz šest zemalja složila se da je Srednja Evropa njihov matični region i to: 77% Austrijanaca, 68% Čeha, 65% Slovaka, 63% Poljaka, 55% Mađara i 52% Slovenaca.

U Hrvatskoj se 26% ispitanika izjasnilo da su stanovnici Srednje Evrope, a u Srbiji je taj procenat znatno niži: 11%.

Od svih zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem (a to su Austrija, Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Rumunija i Bugarska), najviše ispitanika iz Hrvatske smatra da njihova zemlja pripada Zapadnoj Evropi, njih 22%. Uprkos tome što u većini postkomunističkih zemalja postoji izražena percepcija o Austriji kao zapadnoj državi, 77% Austrijaca identifikovalo je svoju zemlju kao srednjoevropsku, a kao zapadnoevropsku samo 13%.

U Srbiji je 75%, u Bugarskoj 50% i u Hrvatskoj 36% ispitanika svoju zemlju označilo kao deo Balkana. Samo je u Rumuniji većina ispitanika izabrala Istočnu Evropu (57%) kao region sa kojim najviše identifikuju svoju zemlju.

Interesantno je da 8% ispitanika iz Mađarske smatra da njihova zemlja pripada Balkanu i veruje da je njihova zemlja kapija Balkana.

Međutim, čak 28% Slovenaca smatra da njihova zemlja pripada prevashodno Balkanu, što se može povezati sa činjenicom da je Slovenija bila deo nekadašnje Jugoslavije.

Lakoća sa kojom je većina srednjoevropskih zemalja kolektivno isključila Balkan kao svoju regionalnu pripadnost pokazuje jasno da dele srednjoevropski regionalni identitet.

Ukratko, kako se krećemo od istoka ka zapadu ili od juga ka severu, asocijacija na Srednju Evropu se postepeno povećava. Kao rezultat toga, nije pogrešno da se zemlje članice EU istočno od Nemačke i dalje nazivaju Srednjom Evropom.

Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno je u 10 zemalja srednjoevropskog regiona: u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Poljskoj. Podaci su prikupljeni u periodu od 20. februara do 10. marta 2023. Istraživanje je sprovedeno telefonom (u Srbiji lično) sa 1000 ispitanika u svakoj zemlji. Svi uzorci su reprezentativni prema polu, starosti i tipu naselja.

Ostali naslovi

Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta