Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U prvoj polovini 2022. godine na bečkim autoputevima manje automobila

Beč
Foto: © ZOOMVP/Mobag
Srpska ekonomija

Kako je pokazala aktuelna analiza Saobraćajnog kluba Austrije (VCÖ) u prvoj polovini 2022. godine na bečkim autoputevima bilo je manje automobila ali delimično više transportnog saobraćaja nego pre početka pandemije virusa korona.

Sa 28,7 miliona automobila izbrojanih u prvoj polovini 2022. godine na autoputu A23 kod merne stanice Dunavsko ostrvo u Beču, to je bio najfrekventniji deo autoputa u Austriji. U poređenju sa prvom polovinom 2019. godine na bečkim autoputevima i brzim putevima je manje automobila u saobraćaju. Uvođenjem obaveznog plaćanja parkinga na celoj teritoriji grada smanjenje broja vozila je izraženije nego u drugim gradskim područjima.

U poređenju sa prvom polovinom 2021. godine, kada je u januaru bio lockdown, bilo je za 1,7 miliona automobila više, ali u poređenju sa istim periodom 2019. godine bilo je 3,1 milion automobila manje.

Međutim autoput A23 nije izuzetak: na devet od deset brojnih stanica na autoputevima u Austriji bilo je manje automobila nego u prvoj polovini 2019. godine. Na skoro više od polovine brojnih stanica bilo je za pet odsto manje automobila. „Razlog su visoke cene goriva, ali je i rad od kuće više zastupljen nego pre početka pandemije. Pored autoputeva na gradskom području Beča takođe je zabeleženo i visoko opterećenje na autoputevima na području Linca, Graca i Insbruka.

„Poslovnice i preduzeća mogu da daju veliki doprinos smanjenju problema u saobraćaju tako što će primeniti menadžment mobilnosti. To konkretno znači, da se na primer zaposlenima ponudi karta za korišćenje javnog prevoza, da im se obezbede bicikli za vožnju do posla, kao i pogodnosti za organizovanu zajedničku vožnju. Takođe manje službenih vozila je isto jedna mera koja štedi troškove i smanjuje vožnju automobilom", ističe VCÖ-ekspert Mihael Švendinger. Osim toga, za putovanje iz unutrašnjosti do grada potrebna je bolja povezanost javnog prevoza i biciklističkih staza.

„Kod transporta robe trebalo bi se delovati na više nivoa i tu Austrija može da se ugleda na Švajcarsku. Najpre, trebalo bi pojačano kontrolisati pridržavanje ograničenja brzine, za kamione 80 km/h, i to kao u Švajcarskoj, bez velikodušnih granica tolerancije. Drugo, transport robe bi trebalo sve više prebaciti na železnicu. Uticaj na teretni transport ima svakako i ponašanje potrošača: proizvodi sa dugim rokom trajanja umesto robe koja se baca, kao i regionalni i sezonski proizvodi doprinose tome da se smanji broj pređenih kilometara“, naglašava stručnjak auto-moto kluba VCÖ.

I pored povećanog transportnog saobraćaja na autoputevima je mnogo više automobila nego kamiona, pokazala je analiza. I u drugim austrijskim pokrajinama je znatno više automobila nego kamiona na putevima. „Ograničenje brzine u čitavoj Austriji sa 130 km/h na 100 km/h ne samo da bi smanjilo potrošnju goriva i emisiju CO2 već i saobraćajnu buku i rizik od saobraćajnih udesa. Manje udesa znači manje gužve", objašnjava VCÖ-ekspert Švendinger.

 

Ostali naslovi

Životinje vraćaju osmeh pacijentima
Srpska ekonomija
Životinje i zelene površine daju važan doprinos dobrobiti pacijenata, korisnika i zaposlenih u bečkom zdravstvenom sistemu. Areali klinika i domova za negu ne nude samo zdravstvenu zaštitu, već i doživljaj prirode usred grada, sa pozitivnim uticajem na raspoloženje, aktivnost, kvalitet života i oporavak
Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca