Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Jevrejskom muzeju u Beču poklonjen vredan crtež

Beč
Foto: © Ouriel Morgensztern
Srpska ekonomija

Crtež pod nazivom „Portret otmenog gospodina“ nepoznatog autora koji se od 1939. godine nalazio u posedu muzeja Albertina predložen je za proces restitucije 2013. godine. Naslednica crteža je pronađena 2020. godine, a delo je na njen zahtev poklonjeno Jevrejskom muzeju u Beču.

Do sada nije otkriveno ko je autor dela niti čiji je portret nacrtan. Modni detalji ukazuju na to da se radi o periodu s početka 1820-ih godina. Stilski portret pripada krugu studenata umetnosti koji su 1808. godine u Beču osnovali udruženje razočarani akademskom nastavom. Crtež je posebno blizak portretnoj umetnosti Julijusa Šnora fon Karolsfelda (1794-1872) jednog od pionira bečkog romantizma.

Nekadašnja vlasnica crteža Adela Fojer koja je 1939. godine napustila Austriju zbog progona jevreja tokom nacionalsocijalizma tražila je dozvolu za izvoz svojih umetničkih dela, međutim nije je dobila, pa je prodala portret muzeju Albertina 15. marta 1939. godine. Adela je pobegla u Italiju gde je uhapšena i deportovana u Aušvic. Preživela je i emigrirala u SAD. Preminula je 1979. godine u Majamiju.

Komisija za istraživanje provenijencije je dala preporuku da se delo vrati prvobitnom vlasniku. Jevrejska zajednica u Beču je imala zadatak da pronađe potomke Adele Fojer. Ona nije imala decu, ali su pronađeni njeni nećak i nećaka. On se odrekao svog dela nasledstva, dok je ona odlučila da pokloni grafiku Jevrejskom muzeju u Beču.

„Od donošenja Zakona o restituciji 1998. godine Savetodavni odbor za restituciju umetničkih dela je u 46 slučaja doneo odluke o vraćanju skoro 4.000 umetničkih predmeta iz muzeja Albertina. Dela koja su nelegalno postala deo naše zbirke ne treba i ne želimo da posedujemo“, izjavio je Klaus Albreht Šreder, direktor muzeja Albertina.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom