Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Za 37 najuspešnijih projekata dualnog obrazovanja 14,5 miliona evra

Aktivnosti Regionalnog Challenge Fonda
Srpska ekonomija

Regionalni Challenge Fond (RCF) je od februara do aprila ove godine imao otvoren konkurs i primio 205 prijava konzorcijuma sastavljenih od institucija za stručno obrazovanje i kompanija iz svih ekonomija zapadnog Balkana. U uži izbor je ušlo 66 konzorcijuma, koji su pozvani da pripreme detaljne predloge projekata. Pored toga, odlukom Izborne komisije o dodeli sredstava za prvi konkurs za finansiranje je predloženo 37 najuspešnijih projekata i za ovaj poziv je izdvojeno čak 14,5 miliona evra.

„Misija Fonda i ovog projekta je bila da se unapredi kvalitet i značaj stručnog obrazovanja i obuke kroz finansiranje ulaganja u opremu i infrastrukturu za odabrane projekte dualnog ili kooperativnog obrazovanja, koji se sprovode u okviru partnerstava između ustanova za stručnu obuku i kompanija. Izuzetno nam je drago što je toliko mnogo kandidata poslalo svoje prijave i što možemo da stanemo iza više od 35 uspešnih projekata. Nastavićemo sa drugim konkursom početkom 2022. godine i radujemo se što možemo da pružimo podršku u ovoj važnoj oblasti“, izjavio je ovim povodom Frider Vurman, vođa Jedinice za upravljanje Fondom RCF-a, na Prvoj godišnjoj regionalnoj konferenciji, na kojoj su saopšteni rezultati i iskustvo iz regionalnog konkursa za podršku investicijama u kooperativnu obuku. 

Regionalni Challenge Fond (RCF) predstavlja program za finansiranje u cilju unapređenja mogućnosti zapošljavanja mladih. Ovaj program podstiče konkurentnost kompanija sa zapadnog Balkana kroz finansiranje ulaganja u opremu i infrastrukturu za odabrane projekte dualnog obrazovanja koji se sprovode u okviru partnerstava između institucija za stručnu obuku i kompanija. Sredstva se dodeljuju na osnovu regionalnog konkursa.

„Regionalni Challenge Fond (RCF) doprinosi regionalnoj integraciji i mogućnostima za ekonomski rast. Govorimo o stvaranju održivih i pravednih mogućnosti da mladi uzmu svoju budućnost u svoje ruke, naročito mlade žene. RCF je naš veoma značajan program. Već u prvim mesecima implementacije uspeli smo da okupimo privatni sektor i ustanove za stručno obrazovanje, a korist su prepoznale obe strane. Stoga mi je drago da najavljujem da smo uspeli da mobilišemo dodatnih 13,5 miliona evra za grantove, što našu podršku dovodi do iznosa od 33,5 miliona evra“ – naglasio je Santiago Alonso Rodrigues, šef odeljenja za Jugoistočnu i Istočnu Evropu, Južni Kavkaz, Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

Klaus-Martin Müller, direktor za Jugoistočnu Evropu i Tursku KfW Nemačke razvojne banke, izjavio je: „Često vidimo da nije tako lako motivisati privatni sektor da se aktivno uključi u stručne obuke. Mnogo razmišljamo o razvoju koncepata i pristupa. Veoma smo srećni što smo sada sa RCF-om uspeli da motivišemo privatni sektor da se bavi stručnim obrazovanjem i obukama i udruži se sa stručnim školama u podnošenju predloga. Ovaj uspeh prevazilazi očekivanja koja smo imali“.

RCF prepoznaje i tri dodatna aspekta koji se odnose na sve sektore privrede i zemlje i njihov potencijal za razvoj veština koje odgovaraju tržištu rada u skladu sa aktuelnim inicijativama: zelenu tranziciju, regionalnu integraciju i digitalizaciju. U okviru panela o potencijalima za razvoj zelenog stručnog obrazovanja, Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost Privredne komore Srbije, izjavio je sledeće: “Energetska i zelena tranzicija su još na dva koloseka i njihovo udruživanje jedan je od najvećih izazova za poslovnu zajednicu. Potrebno je da se nova znanja i nova veštine uključe u obrazovni sistem, jer postojeći nivo ovog uvezivanja nije dovoljan. Verujem da će glavni uspeh biti u kreiranju potpuno novih radnih mesta, kao npr. merenje emisije gasova koji izrokuju efekat staklene bašte, farmeri u održivoj poljoprivredi, tehničar za popravku kućnih aparata, operater na biogasnom postrojenju i slično. Treba da prikupimo još informacija o potrebama kompanija od obrazovnog sistema i to je ključno za razvoj zelenih radnih mesta u budućnosti”.

Prva godišnja konferencija je okupila zvaničnike i stručnjake iz EU, državnih institucija i organizacija aktivnih na polju stručnog obrazovanja i obuke, privrednih komora, međunarodnih i regionalnih organizacija, kompanija i organizacija civilnog društva.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom