Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dvorac Grašalković – palata koja čuva tajne čuvene kraljice Sisi

Putovanja
Foto: NTO Mađarske
Srpska ekonomija

Na samo 30 kilometara od mađarske prestonice nalazi se gradić Gedele, a u njemu najveća barokna palata u Mađarskoj – dvorac Grašalković. U pitanju je jedan od najvažnijih spomenika mađarske arhitekture. Možete li zamisliti da je ovde nekada bio dom i lovište kraljeva? Ako ste oduvek bili zainteresovani za život aristokratije i rado biste provirili u njihovu svakodnevnicu, ovo je najbolja destinacija za vas. Istorija baroknog dvorca počela je 1735. godine, kada je miljenik Marije Terezije, grof Antal Grašalković Prvi, počeo sa izgradnjom, a prema planovima arhitekte Andraša Majerhofera.

Tada su se izgradile svečane dvorane, kraljevske odaje, rimokatolička crkva, koja je i danas u funkciji i malo barokno kameno pozorište, u kome su tada povremeno nastupale nemačke trupe iz Budima, Pešte i Đera. Ujedno to je i najstarije do danas očuvano kameno pozorište sa kulisama u Mađarskoj. Za vreme vladavine porodice Grašalković napravljen je i veličanstven francuski park, objavila je NTO Mađarske.

Nakon porodice Grašalković , dvorac je imao više vlasnika, sve dok ga 1867. godine mađarska država nije otkupila, obnovila i poklonila kralju Franji Josifu I i kraljici Elizabeti Bavarskoj povodom krunisanja. Kasnije je dvorac postao omiljeno odmaralište kraljevskog para. Kada bi ovaj dvorac mogao da priča, imao bi svašta da nam kaže o životu velikog Franje Josifa I i čuvene Sisi, kako je glasio nadimak Elizabete Bavarske. Baštovani dvorca su želeli da ugode Sisi, pa su pre njenog dolaska uvek sadili ispod njenog prozora omiljeno cveće: ljubičice i dan i noć, a prilikom svojih poseta Sisi je okupljala oko sebe krem aristokratije i organizovala konjičke trke i pohode u lov.

Između dva svetska rata dvorac je služio kao letnja rezidencija regenta Mikloša Hortija i njegove porodice, a u to vreme je i izgrađen bunker dubine 10 metara, koji je i danas otvoren za posetioce i gde, između ostalog, možete uživati i u legendarnim pesmama Kataline Karadi. Posle Drugog svetskog rata dvorac je pretvoren u sovjetsku kasarnu, da bi 90tih godina prošlog veka doživeo temeljnu rekonstrukciju.

U dvorcu vas čeka više stalnih postavki. Istražite život kraljice Elizabete Bavarske, otkrijte kraljevske odaje koje čuvaju originalni nameštaj i način života čuvenih grofova. Nakon razgledanja prostorija dvorca, obavezno prošetajte prelepom botaničkom baštom. A nakon šetnje kroz istoriju, zaputite se do konjičkog parka Lazar udaljenog samo 10 kilometara, i uživajte u zagrljaju prirode, konjičkoj tradiciji i mađarskim specijalitetima.

Ostali naslovi

Životinje vraćaju osmeh pacijentima
Srpska ekonomija
Životinje i zelene površine daju važan doprinos dobrobiti pacijenata, korisnika i zaposlenih u bečkom zdravstvenom sistemu. Areali klinika i domova za negu ne nude samo zdravstvenu zaštitu, već i doživljaj prirode usred grada, sa pozitivnim uticajem na raspoloženje, aktivnost, kvalitet života i oporavak
Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca