Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Beč gradi prvu geotermalnu toplanu

Koraci ka Beču kao ugljenički neutralnom gradu
Foto: © Wien Energie/APA-Auftragsgrafik
Srpska ekonomija

Najveći austrijski snabdevač energijom, bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ planira da izgradi prvu geotermalnu toplanu na rubu pametnog naselja Aspern u Beč do 2026. godine.

Toplana će koristiti nalazišta termalne vode na dubini većoj od 3.000 kilometara koja će obezbeđivati daljinsko grejanje bez emisije ugljen-dioksida za 20.000 domaćinstava. Predviđeni obim ulaganja za ovaj projekat iznosi 80 miliona evra. Dobijanje dozvola za bušenje i gradnju planirano je u 2023. godini, dok se početak radova na bušenju očekuje u 2024. godini.

Za ispuštanje termalne vode neophodno je više bušotina prečnika oko 30 centimetara na dubini većoj od 3.000 metara što je oko sto puta dublje od najdublje metro stanice u Beču. Bušenje je tehnički zahtevno, ali se ne očekuju nikakvi efekti na površini kao na primer vibracije. Termalna voda se kroz jednu bušotinu transportuje na površinu pomoću pumpe, nakon izvlačenja toplote na površini, voda se vraća kroz drugu bušotinu u isto nalazište stvarajući zatvoreni obnovljivi ciklus. Dobijena toplota se uvodi zatim u mrežu daljinskog grejanja.

Korišćenje geotermalne energije u Beču je moguće jer se ispod površine austrijske prestonice nalaze vodonosni slojevi stenskih masa. Preduzeće „Wien Energie“ je zajedno sa partnerima iz oblasti nauke, istraživanja i industrije sprovelo obimna ispitivanja geoloških karakteristika pre donošenja odluke o započinjanju projekta.

„Korišćenjem geotermalne energije za snabdevanje toplotom dosledno sledimo naš klimatski plan koji treba da učini Beč ugljenički neutralnim do 2040. godine“, izjavio je Peter Hanke, član gradskog veća.

Preduzeće „Wien Energie“ planira da izgradi do četiri geotermalne toplane u austrijskoj prestonici do 2030. godine ukupne snage do 120 megavati. Do tada bi 125.000 domaćinstava moglo da se snabdeva daljinskim grejanjem iz duboke geotermalne energije. To bi odgovaralo godišnjem smanjenju emisije ugljen-dioksida od 325.000 tona.

 

Ostali naslovi

Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“