Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Beč gradi prvu geotermalnu toplanu

Koraci ka Beču kao ugljenički neutralnom gradu
Foto: © Wien Energie/APA-Auftragsgrafik
Srpska ekonomija

Najveći austrijski snabdevač energijom, bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ planira da izgradi prvu geotermalnu toplanu na rubu pametnog naselja Aspern u Beč do 2026. godine.

Toplana će koristiti nalazišta termalne vode na dubini većoj od 3.000 kilometara koja će obezbeđivati daljinsko grejanje bez emisije ugljen-dioksida za 20.000 domaćinstava. Predviđeni obim ulaganja za ovaj projekat iznosi 80 miliona evra. Dobijanje dozvola za bušenje i gradnju planirano je u 2023. godini, dok se početak radova na bušenju očekuje u 2024. godini.

Za ispuštanje termalne vode neophodno je više bušotina prečnika oko 30 centimetara na dubini većoj od 3.000 metara što je oko sto puta dublje od najdublje metro stanice u Beču. Bušenje je tehnički zahtevno, ali se ne očekuju nikakvi efekti na površini kao na primer vibracije. Termalna voda se kroz jednu bušotinu transportuje na površinu pomoću pumpe, nakon izvlačenja toplote na površini, voda se vraća kroz drugu bušotinu u isto nalazište stvarajući zatvoreni obnovljivi ciklus. Dobijena toplota se uvodi zatim u mrežu daljinskog grejanja.

Korišćenje geotermalne energije u Beču je moguće jer se ispod površine austrijske prestonice nalaze vodonosni slojevi stenskih masa. Preduzeće „Wien Energie“ je zajedno sa partnerima iz oblasti nauke, istraživanja i industrije sprovelo obimna ispitivanja geoloških karakteristika pre donošenja odluke o započinjanju projekta.

„Korišćenjem geotermalne energije za snabdevanje toplotom dosledno sledimo naš klimatski plan koji treba da učini Beč ugljenički neutralnim do 2040. godine“, izjavio je Peter Hanke, član gradskog veća.

Preduzeće „Wien Energie“ planira da izgradi do četiri geotermalne toplane u austrijskoj prestonici do 2030. godine ukupne snage do 120 megavati. Do tada bi 125.000 domaćinstava moglo da se snabdeva daljinskim grejanjem iz duboke geotermalne energije. To bi odgovaralo godišnjem smanjenju emisije ugljen-dioksida od 325.000 tona.

 

Ostali naslovi

Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)