Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dunavsko ostrvo – Herkulesov zadatak Grada i eksperata

Kako je Dunavsko ostrvo postalo zelena oaza Beča?
Foto: © Christian Fürthner/MA 45
Srpska ekonomija

Kako je Dunavsko ostrvo postalo zelena oaza Beča? Glavni grad Austrije se bez Dunavskog ostrva više ne može ni zamisliti, a prvobitni planovi predviđali su čisto tehnički projekat.

Pre tačno 50 godina, 1972. pristigli su prvi bageri. Tada je to bio građevinski projekat superlativa. Ukupno 16 godina je trajalo nasipanje 30 miliona kubnih metara zemlje, da bi se napravilo ostrvo dužine 21 kilometar. Kada je Gotfrid Hansjakob, koji je učestvovao na izradi planova za Dunavsko ostrvo, radove prepustio Poljoprivrednom fakultetu izgledalo je kao da je došao idealan trenutak.

Kao zaštita od poplava koje su stalno nanosile veliku štetu pre svega delovima 20. bečkog okruga, najpre je u planu bio čisto tehnički građevinski projekat sa ravnim linijama obala i strmim nasipima. Bez uvala za kupanje i bez predviđenog sistema puteva. Na kraju je nastala 3,9 kvadratnih kilometara velika oaza za vožnju biciklom, plivanje, roštiljanje i uživanje.

Tek je slučajnost promenila sudbinu. Zbog jedne saobraćajne nesreće na autoputu koordinator Dunavske oblasti bio je primoran da zajedno sa komisijom građevinske radove obiđe pešice. Tek tada su prave dimenzije došle do izražaja, kontrast naspram nedostatka prostora u gradu i potencijal slobodnih priobalnih delova sa pogledom na brda Leopoldsberg i Kalenberg. Arhitekte su potom izradile novi predlog, potpuno suprotan postojećim planovima. Želja je bila da se Beč dovede do Dunava tj. da se povežu dva dela grada. Povezujući element je trebalo da bude sama reka i novi park prirode u kojem će građani moći da provode slobodno vreme. Bilo je i puno kritičara. Tek je sve češće koriščenje ostrva od strane stanovništva potvrdilo da je odluka bila prava. A sve je počelo s namerom da se delovi grada zaštite od poplava, čemu i danas ostrvo služi.

Dunavsko ostrvo postalo je ne samo najomiljeniji predeo Bečlija za uživanje i rekreaciju, već i turista. Iz centra grada do Dunavskog ostrva može se za nekoliko minuta stići metro-linijom U1 i U6.

 

Ostali naslovi

Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna
Bionauke – grana u usponu u Beču
Srpska ekonomija
U glavnom gradu Austrije poslednjih godina beleži se snažan rast u oblasti nauka o živim sistemima (bionauke). To potvrđuju rezultati najnovije studije, prema kojoj je godišnji promet porastao za 22 odsto u periodu od 2020. do 2023. godine, i dostigao 22,7 milijardi evra. Broj zaposlenih povećan je za osam odsto i sada prelazi 49.000 ljudi
Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove