Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta bi navelo Austrijance da se vakcinišu protiv koronavirusa?

Beč
Foto: © Diana Polekhina
Srpska ekonomija

U Austriji je 63 odsto stanovništva barem jednom vakcinisano protiv koronavirusa. Broj građana koji su primili prvu dozu vakcine na dnevnom nivou je opao prethodnih meseci. Istovremeno je porasla popunjenost kreveta u bolnicama i na odeljenjima intenzivne nege.

Kako bi se ublažio ili čak sprečio novi talas koronavirusa treba motivisati građane da se vakcinišu. Aktuelna, međunarodna studija na čelu sa epidemiologom Evom Šernhamer iz Centra za javno zdravlje Medicinskog univerziteta u Beču ispitivala je koji podsticaji za vakcinaciju bi imali najveći efekat na građane.

U avgustu 2021. godine je 3.067 osoba iz Austrije, Nemačke i Švajcarske učestvovalo u onlajn anketi. Što se učesnika iz Austrije tiče 18 odsto je izjavilo da nije vakcinisano i da se nije prijavilo za vakcinaciju. Rezultati su pokazali da bi se 23,5 odsto ispitanika vakcinisalo, ako bi mogli da biraju vakcinu, 8,7 odsto, ukoliko bi dobili vaučer, a 6,6 odsto, ako bi im vakcinacija obezbedila učešće u lutriji. Takođe motivišuće bi bile sledeće okolnosti: vakcinacija na radnom mestu (3,8 odsto), besplatan obrok nakon vakcinacije (3,3 odsto) i dobijanje nalepnice koja bi vakcinaciju učinila vidljivom (1,6 odsto). Kao podsticaji su navedeni i novac, gutanje vakcine umesto ubrizgavanje i sprovođenje dugoročnih studija.

Interesantan je podatak da je 15,8 odsto ispitanika navelo da bi se vakcinisalo, ukoliko bi vakcinacija bila besplatna, što je zapravo slučaj u svim zemljama odakle potiču učesnici studije. Mogućnost biranja vakcine je bila privlačna osobama sa višim stepenom obrazovanja, dok su vaučeri i učešće u lutriji bili interesantni manje obrazovanim osobama i mlađoj populaciji.

Rezultati ispitanika iz Nemačke i Švajcarske su bili uglavnom slični.

 

Ostali naslovi

Izložba Johan Štraus – nova dimenzija povodom 200. rođendana kralja valcera
Srpska ekonomija
Digitalna produkcija prikazuje život i delo Johana Štrausa u svim njegovim dimenzijama, a postavljena je na površini od oko 900 m2 i nudi jedinstveni sistem slušalica koji je osetljiv na pokret. Izložba nudi multimedijalnu simfoniju zabave
Beč dobija novi istraživački centar za veštačku inteligenciju u oblasti biomedicine
Srpska ekonomija
Austrijska akademija nauka (ÖAW) i nemačka Fondacija Beringer Ingelhajm inicirali su osnivanje instituta AITHYRA u Beču, koji će koristiti veštačku inteligeciju za biomedicinska istraživanja, sa ciljem da se bolje razumeju bolesti i unaprede terapije
Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika