Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kragujevac lider u kardiovaskularnoj fiziologiji

Banjaluka
Piše: Vladimir Đurić

Kardioprotekcija i kardiometaboličke bolesti bile su glavna tema velikog medicinskog i naučnog skupa, 7. susreta Evropske sekcije i 8. susreta Severnoameričke sekcije Internacionalne akademije kardiovaskularnih nauka, koji je održan u Banjaluci od 20. do 23. septembra. Na skupu su govorili najveći svetski stručnjaci iz oblasti kardiovaskularnih nauka, među kojima su i osnivači akademije profesori Narandžana Dala, Roberto Boli, Gari Lopasčuk, Bohuslav Ošdatal, Grant Pirs i Andrađ Varo. Na skupu će biti predstavljen 151 naučni apstrakt, od čega 73 usmena izlaganja, mnogobrojna onlajn predavanja i gotovo 60 postera.

Skup, čiji je organizator Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci, u kulturnom centru ''Banski dvor'' svečano je otvorio ministar u Vladi RS za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i
informaciono društvo Srđan Rajčević. Dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Ranko Škrbić istakao je da je ovo sigurno jedna od najvećih konferencija koje je Banjaluka imala u ovom sastavu.

''Iskustva smo delom uzeli od kolega iz Kragujevca kada su ovakav skup organizovali pre dve godine u Vrnjačkoj Banji i otuda moja velika zahvalnost dekanu FMN u Kragujevcu prof. dr Vladimiru Jakovljeviću kao i prof. dr Draganu Đuriću sa Medicinskog fakulteta u Beogradu koji su promovisali naš region, Srbiju a sada i RS. Za nas, region i nauku u RS ovaj skup
znači mnogo. Mislim da će ovo biti jako korisno za sam Medicinski fakultet ali i čitav Univerzitet u Banjaluci i siguran sam da svi zajedno doprinosimo sticanju i iskustva i znanja'', rekao je Škrbić.

Pored vodećih imena iz oblasti kardiovaskularnih istraživanja iz Evrope i Severne Amerike učešće na ovom skupu uzeo je i veliki broj profesora i predavača iz Kanade, Češke, Mađarske, Srbije, BiH. Zapažen nastup, veliki broj stručnih izlaganja i postera imali su nastavnici i saradnici našeg Fakulteta, pre svega Katedre za fiziologiju i Centra za kardiovaskularna istraživanja. Dekan Fakulteta medicinskih nauka prof. dr Vladimir Jakovljević najpre ističe značaj skupova ove vrste naglašavajući da se na njima okupljaju najbolji stručnjaci kako bi svojim najnovijim istraživanjima, uz pomoć savremenih tehnologija, smanjili smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Prof. Jakovljević, koji je od početka deo organizacionog tima IACS pa i ovogodišnjeg kongresa, smatra da je ovo fantastična prilika da se grad Banjaluka, čitava RS i Medicinski fakultet prikažu u odličnom svetlu.

''Banjaluka je sigurno okupila krem de la krem svetske vaskularne i istraživačke medicine a ima potencijala da ti ljudi ponovo dođu ovde i da se veliki broj mladih istraživača poveže i stekne nova saznanja. Ja sam siguran da će Medicinski fakultet to iskoristi a mi im pružamo bezrezervnu podršku'', rekao je Jakovljević.

Dekan FMN komentarišući naše učešće na ovogodišnjim 7. susretima Evropske sekcije i 8. susretima Severnoameričke sekcije IACS naglašava da je jako ponosan na sve veći broj mladih koji se priključuju istraživačkim timovima našeg fakulteta i dodaje da mu je posebno drago što su pored prof. dr Vladimira Živkovića i doc. dr Ivana Srejovića i doc. dr Nevene Jeremić, među predavačima ovogodišnjeg skupa i doc. dr Jovana Jeremić i doc. dr Jovana Bradić kao i dr Nevena Draginić, saradnik u nastavi, koje su svoje poster prezentacije izložile kao predavanja jer ih je naučni odbor skupa prepoznao i njihove radove ocenio kao izuzetno interesantne i dobre. FMN se predstavio sa 20 radova čime je još pokazao da je naš Fakultet u kardiovaskularnoj fiziologiji, kardiovaskularnoj nauci, predkliničnoj, bazičnoj nauci Kragujevac lider u regionu.

Među glavnim temama ovogodišnjeg kongresa fiziologa su Covid 19 i kardiovaskularni sistem, napredak u istraživanju aritmija, kardioprotekcija u dijabetesu, molekularni mehanizmi i stres i mnoge druge.

 

Ostali naslovi

Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika
Mobilne učionice u Beču
Srpska ekonomija
Demografski razvoj i organizacioni okvir školstva doveli su u mnogim delovima Beča do velike potrebe za školskim prostorom. Slobodna mesta u postojećim razredima su već popunjena, stoga je potrebno obezbediti prostor za dodatne razrede. Samo u proteklih deset godina Grad Beč je formirao oko 1.200 razreda u oblasti obaveznog obrazovanja
Beč – cigle od građevinskog šuta i brašna
Srpska ekonomija
U okviru projekta „Biofabrika Beč“ tokom festivala „Kilmatski bijenale“ u Beču prave se cigle od građevinskog šuta i otpada. U procesu se koristi čak i građevinski šut nastao tokom izgradnje nove metro-linije, ali i ostaci brašna. Cigle će biti korišćene za izgradnju dela festivalskog centra „Vienna Design Week“ u septembru