Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na šta vam miriše Beč

Digitalna mapa mirisa
Foto: © MA59/ Christian Fürthner
Srpska ekonomija

Od svih čula, čulo mirisa je najsenzitivnije. Mirisi mogu izazvati snažna osećanja – simpatija i blagostanje, ali i odbojnost često su povezani sa mirisima. Neke ljude jednostavno „ne mirišemo“, slično je i sa predelima. Mirisi se takođe smatraju ultimativnim okidačima za sećanja.

Pod motom „Tragom mirisa Beča“ gradska uprava austrijske prestonice pozvala je građane da daju svoj doprinos kao „istraživači mirisa“. Projekat ima za cilj da podstakne da se veća pažnja posveti subjektivnim utiscima u svakodnevnom životu i da se stvori svest o tome kako mirisi oblikuju naš odnos prema okolini. Takođe projekat polazi od pretpostavke da smo svi stručnjaci za naše neposredno okruženje. To „lokalno znanje“ je vredno, ali često ostaje neiskorišćeno. U okviru ovog projekta želi se preneti koliko su percepcije čula vredne za urbanističko planiranje i geografiju okoline, kao i za istraživanje socijalne i kulturne istorije grada.

Zbog toga se u okviru ovog projekta postavlja pitanje: Kako Bečlije doživljavaju svoje naselje? Na šta im miriše? Kako je mirisalo ranije? Šta im smrdi? I zašto? Gde se osećaju dobro i na šta ih podseća miris? Šta nam takva iskustva sa mirisima govore o životu u tom naselju? Dakle, manje je važno KAKO Beč tačno miriše, koliko se radi o vezama između osećanja, iskustava i priča povezanih sa mirisima kojih se sećamo ili otkrivamo.

Zainteresovani mogu da učestvuju na dva načina:

Unošenjem podataka u digitalnu mapu mirisa Beča (do oktobra 2023)

Učešćem u radionicama „Smell-Workshops“ za mlade i starije osobe u opštinama Hernals (jul 2023) i Floridsdorf (septembar 2023).

Svi koji imaju veze s Bečom pozvani su da učestvuju putem Bečke karte mirisa (Wiener Geruchs Karte):

Otkrijte mirise svog naselja! Na digitalnoj mapi mirisa Beča mogu se uneti lični doživljaji i priče o mirisima. Mapa je otvorena za unos podataka do sredine oktobra 2023.

Radionice o mirisima su posebno namenjene mladima i starijima:

Grupa mladih (14-18 godina) i starijih osoba (60+) iz opština Hernals i Floridsdorf je posebno pozvana da istraži svoje okruženje. Učesnici će dobiti obuku kao „detektivi mirisa“ na terenu (Smell-Walks) i vežbe pisanja (Sniff’n Write), a biće uključeni i u krajnju analizu podataka (Smell-Talk). Kao lokalni eksperti istraživaće, dokumantovati i diskutovati o svetu mirisa i istoriji mirisa svog naselja.

Projektom rukovodi kulturološkinja Štefani Vajsman. Ona istražuje istoriju čula i emocija na Univerzitetu u Beču, sa posebnim fokusom na istočnoj Evropi. Ovaj projekat se sprovodi u okviru programa podrške „Znanje mnogih“, kojim Grad Beč podržava istraživačke projekte gradskih opština.

 

 

Ostali naslovi

Životinje vraćaju osmeh pacijentima
Srpska ekonomija
Životinje i zelene površine daju važan doprinos dobrobiti pacijenata, korisnika i zaposlenih u bečkom zdravstvenom sistemu. Areali klinika i domova za negu ne nude samo zdravstvenu zaštitu, već i doživljaj prirode usred grada, sa pozitivnim uticajem na raspoloženje, aktivnost, kvalitet života i oporavak
Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca