Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dvorac Grašalković – palata koja čuva tajne čuvene kraljice Sisi

Putovanja
Foto: NTO Mađarske
Srpska ekonomija

Na samo 30 kilometara od mađarske prestonice nalazi se gradić Gedele, a u njemu najveća barokna palata u Mađarskoj – dvorac Grašalković. U pitanju je jedan od najvažnijih spomenika mađarske arhitekture. Možete li zamisliti da je ovde nekada bio dom i lovište kraljeva? Ako ste oduvek bili zainteresovani za život aristokratije i rado biste provirili u njihovu svakodnevnicu, ovo je najbolja destinacija za vas. Istorija baroknog dvorca počela je 1735. godine, kada je miljenik Marije Terezije, grof Antal Grašalković Prvi, počeo sa izgradnjom, a prema planovima arhitekte Andraša Majerhofera.

Tada su se izgradile svečane dvorane, kraljevske odaje, rimokatolička crkva, koja je i danas u funkciji i malo barokno kameno pozorište, u kome su tada povremeno nastupale nemačke trupe iz Budima, Pešte i Đera. Ujedno to je i najstarije do danas očuvano kameno pozorište sa kulisama u Mađarskoj. Za vreme vladavine porodice Grašalković napravljen je i veličanstven francuski park, objavila je NTO Mađarske.

Nakon porodice Grašalković , dvorac je imao više vlasnika, sve dok ga 1867. godine mađarska država nije otkupila, obnovila i poklonila kralju Franji Josifu I i kraljici Elizabeti Bavarskoj povodom krunisanja. Kasnije je dvorac postao omiljeno odmaralište kraljevskog para. Kada bi ovaj dvorac mogao da priča, imao bi svašta da nam kaže o životu velikog Franje Josifa I i čuvene Sisi, kako je glasio nadimak Elizabete Bavarske. Baštovani dvorca su želeli da ugode Sisi, pa su pre njenog dolaska uvek sadili ispod njenog prozora omiljeno cveće: ljubičice i dan i noć, a prilikom svojih poseta Sisi je okupljala oko sebe krem aristokratije i organizovala konjičke trke i pohode u lov.

Između dva svetska rata dvorac je služio kao letnja rezidencija regenta Mikloša Hortija i njegove porodice, a u to vreme je i izgrađen bunker dubine 10 metara, koji je i danas otvoren za posetioce i gde, između ostalog, možete uživati i u legendarnim pesmama Kataline Karadi. Posle Drugog svetskog rata dvorac je pretvoren u sovjetsku kasarnu, da bi 90tih godina prošlog veka doživeo temeljnu rekonstrukciju.

U dvorcu vas čeka više stalnih postavki. Istražite život kraljice Elizabete Bavarske, otkrijte kraljevske odaje koje čuvaju originalni nameštaj i način života čuvenih grofova. Nakon razgledanja prostorija dvorca, obavezno prošetajte prelepom botaničkom baštom. A nakon šetnje kroz istoriju, zaputite se do konjičkog parka Lazar udaljenog samo 10 kilometara, i uživajte u zagrljaju prirode, konjičkoj tradiciji i mađarskim specijalitetima.

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna