Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izvinjenja u Jevrejskom muzeju u Beču

Beč
Foto: © The artist and Empty Gallery, Hong Kong
Srpska ekonomija

Jevrejski muzej u Beču će od 13. oktobra 2022. do 12. februara 2023. godine predstaviti video instalaciju „Apologies“ tajvansko-američkog filmskog umetnika Džejmsa T. Honga u kojoj se svetski lideri izvinjavaju za zločine koje su njihove države naredile ili odobrile.

Izvinjenja se ređaju hronološki bez komentara do 2016. godine. Godišnje se prikupi desetine izvinjenja koja se dodaju blagovremeno. Govori traju po nekoliko minuta. Šefovi država čitaju pripremljene tekstove, jedino se razlikuju po izrazima lica i gestikulaciji. Svako izvinjenje mora da se dovodi u pitanje. Da li se shvata ozbiljno ili su to samo prazne reči? Da li simbolički čin ima efekta? Neki šefovi država su vidno emotivni, dok neki čitaju izvinjenja naizgled bez emocija. Neka izvinjenja deluju iskreno, a neka iznuđeno.

Video instalacija počinje sa Vilijem Brantom koji je 1970. godine klečao ispred spomenika žrtvama ustanka u Varšavskom getu. Neki šefovi država poput Baraka Obame ili pape se izvinjavaju više puta, dok se neki pojavljuju samo jednom.

„Izvinjenja“, koja traju sat i po, izazivaju emocije, jer dok jedno izvinjenje prati drugo zločini se nastavljaju, a sve što sledi jeste naredno izvinjenje. Instalacija tera gledaoca da posumnja u humanost i da razmišlja o političkoj odgovornosti, ali i jeftinim izgovorima koji često više pomažu počiniocima nego žrtvama. Književnica koja je preživela Aušvic Rut Kliger je primetila: „Govori se „nikada više“, a onda pogledajte sve masakre koji su se dogodili u međuvremenu. Apsurdno je reći da to ne bi trebao da se ponovi.“ Instalacija odražava ritualnu prirodu, ali i frazeologiju insceniranih pokajanja i postavlja pitanje kako želimo da se nosimo sa pretrpljenom i počinjenom nepravdom?

„Vreme ne leči sve rane; ne može izmiriti sve račune ili rešiti sve sporove. Zadatak državnog izvinjenja jeste da dokumentuje simbolički čin koji treba da bude uvod u moguće pomirenje i oproštaj. Kako bi se ovi ciljevi ostvarili iskrenost govornika je od velikog značaja, posebno kada se čita iz pripremljenog scenarija.“ Džejms T. Hong

 

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom