Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dunavsko ostrvo – Herkulesov zadatak Grada i eksperata

Kako je Dunavsko ostrvo postalo zelena oaza Beča?
Foto: © Christian Fürthner/MA 45
Srpska ekonomija

Kako je Dunavsko ostrvo postalo zelena oaza Beča? Glavni grad Austrije se bez Dunavskog ostrva više ne može ni zamisliti, a prvobitni planovi predviđali su čisto tehnički projekat.

Pre tačno 50 godina, 1972. pristigli su prvi bageri. Tada je to bio građevinski projekat superlativa. Ukupno 16 godina je trajalo nasipanje 30 miliona kubnih metara zemlje, da bi se napravilo ostrvo dužine 21 kilometar. Kada je Gotfrid Hansjakob, koji je učestvovao na izradi planova za Dunavsko ostrvo, radove prepustio Poljoprivrednom fakultetu izgledalo je kao da je došao idealan trenutak.

Kao zaštita od poplava koje su stalno nanosile veliku štetu pre svega delovima 20. bečkog okruga, najpre je u planu bio čisto tehnički građevinski projekat sa ravnim linijama obala i strmim nasipima. Bez uvala za kupanje i bez predviđenog sistema puteva. Na kraju je nastala 3,9 kvadratnih kilometara velika oaza za vožnju biciklom, plivanje, roštiljanje i uživanje.

Tek je slučajnost promenila sudbinu. Zbog jedne saobraćajne nesreće na autoputu koordinator Dunavske oblasti bio je primoran da zajedno sa komisijom građevinske radove obiđe pešice. Tek tada su prave dimenzije došle do izražaja, kontrast naspram nedostatka prostora u gradu i potencijal slobodnih priobalnih delova sa pogledom na brda Leopoldsberg i Kalenberg. Arhitekte su potom izradile novi predlog, potpuno suprotan postojećim planovima. Želja je bila da se Beč dovede do Dunava tj. da se povežu dva dela grada. Povezujući element je trebalo da bude sama reka i novi park prirode u kojem će građani moći da provode slobodno vreme. Bilo je i puno kritičara. Tek je sve češće koriščenje ostrva od strane stanovništva potvrdilo da je odluka bila prava. A sve je počelo s namerom da se delovi grada zaštite od poplava, čemu i danas ostrvo služi.

Dunavsko ostrvo postalo je ne samo najomiljeniji predeo Bečlija za uživanje i rekreaciju, već i turista. Iz centra grada do Dunavskog ostrva može se za nekoliko minuta stići metro-linijom U1 i U6.

 

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom