Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U prvoj polovini 2022. godine na bečkim autoputevima manje automobila

Beč
Foto: © ZOOMVP/Mobag
Srpska ekonomija

Kako je pokazala aktuelna analiza Saobraćajnog kluba Austrije (VCÖ) u prvoj polovini 2022. godine na bečkim autoputevima bilo je manje automobila ali delimično više transportnog saobraćaja nego pre početka pandemije virusa korona.

Sa 28,7 miliona automobila izbrojanih u prvoj polovini 2022. godine na autoputu A23 kod merne stanice Dunavsko ostrvo u Beču, to je bio najfrekventniji deo autoputa u Austriji. U poređenju sa prvom polovinom 2019. godine na bečkim autoputevima i brzim putevima je manje automobila u saobraćaju. Uvođenjem obaveznog plaćanja parkinga na celoj teritoriji grada smanjenje broja vozila je izraženije nego u drugim gradskim područjima.

U poređenju sa prvom polovinom 2021. godine, kada je u januaru bio lockdown, bilo je za 1,7 miliona automobila više, ali u poređenju sa istim periodom 2019. godine bilo je 3,1 milion automobila manje.

Međutim autoput A23 nije izuzetak: na devet od deset brojnih stanica na autoputevima u Austriji bilo je manje automobila nego u prvoj polovini 2019. godine. Na skoro više od polovine brojnih stanica bilo je za pet odsto manje automobila. „Razlog su visoke cene goriva, ali je i rad od kuće više zastupljen nego pre početka pandemije. Pored autoputeva na gradskom području Beča takođe je zabeleženo i visoko opterećenje na autoputevima na području Linca, Graca i Insbruka.

„Poslovnice i preduzeća mogu da daju veliki doprinos smanjenju problema u saobraćaju tako što će primeniti menadžment mobilnosti. To konkretno znači, da se na primer zaposlenima ponudi karta za korišćenje javnog prevoza, da im se obezbede bicikli za vožnju do posla, kao i pogodnosti za organizovanu zajedničku vožnju. Takođe manje službenih vozila je isto jedna mera koja štedi troškove i smanjuje vožnju automobilom", ističe VCÖ-ekspert Mihael Švendinger. Osim toga, za putovanje iz unutrašnjosti do grada potrebna je bolja povezanost javnog prevoza i biciklističkih staza.

„Kod transporta robe trebalo bi se delovati na više nivoa i tu Austrija može da se ugleda na Švajcarsku. Najpre, trebalo bi pojačano kontrolisati pridržavanje ograničenja brzine, za kamione 80 km/h, i to kao u Švajcarskoj, bez velikodušnih granica tolerancije. Drugo, transport robe bi trebalo sve više prebaciti na železnicu. Uticaj na teretni transport ima svakako i ponašanje potrošača: proizvodi sa dugim rokom trajanja umesto robe koja se baca, kao i regionalni i sezonski proizvodi doprinose tome da se smanji broj pređenih kilometara“, naglašava stručnjak auto-moto kluba VCÖ.

I pored povećanog transportnog saobraćaja na autoputevima je mnogo više automobila nego kamiona, pokazala je analiza. I u drugim austrijskim pokrajinama je znatno više automobila nego kamiona na putevima. „Ograničenje brzine u čitavoj Austriji sa 130 km/h na 100 km/h ne samo da bi smanjilo potrošnju goriva i emisiju CO2 već i saobraćajnu buku i rizik od saobraćajnih udesa. Manje udesa znači manje gužve", objašnjava VCÖ-ekspert Švendinger.

 

Ostali naslovi

Izložba Johan Štraus – nova dimenzija povodom 200. rođendana kralja valcera
Srpska ekonomija
Digitalna produkcija prikazuje život i delo Johana Štrausa u svim njegovim dimenzijama, a postavljena je na površini od oko 900 m2 i nudi jedinstveni sistem slušalica koji je osetljiv na pokret. Izložba nudi multimedijalnu simfoniju zabave
Beč dobija novi istraživački centar za veštačku inteligenciju u oblasti biomedicine
Srpska ekonomija
Austrijska akademija nauka (ÖAW) i nemačka Fondacija Beringer Ingelhajm inicirali su osnivanje instituta AITHYRA u Beču, koji će koristiti veštačku inteligeciju za biomedicinska istraživanja, sa ciljem da se bolje razumeju bolesti i unaprede terapije
Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika