Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svi su na Balkanu za rashodnu stranu

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Krajem prošle nedelje održan je u Briselu neformalni samit lidera EU, a glavna tema su bile finansije. Osim godišnjeg budžeta, Unija periodično donosi višegodišnju finansijsku „perspektivu“ ili „okvir“ u vidu pregleda planiranih prihoda i rashoda za narednih nekoliko godina. Kada se u Evropskoj uniji razgovara o novcu to ume da bude prilično teško i da potraje, prethodna perspektiva je razmatrana više od 30 meseci.Iz tog razloga evropski lideri su „blagovremeno“ započeli konsultacije za naredni period.

U Briselu se u petak konkretno razgovaralo kako će se finansirati Unija u periodu kada za nešto više od godinu dana Velika Britanija više ne bude član.Da nije reč o „običnom“ članu govori podatak o njenom doprinosu budžetu od 10-12 milijardi evra godišnje.Period za koji bi trebalo doneti višegodišnji okvir je 2021-2027 godina pa su i na Zapadnom Balkanu posebno zainteresovani za vesti iz Brisela s obzirom na najave o većoj evropskoj perspektivi ovog regiona. Sudeći po izjavama zvaničnika iz Brisela čini se da su pred evropskim liderima dve mogućnosti. Prva podrazumeva da se zadrže „stare navike“ što bi konkretno značilo da bi doprinos Velike Britanije trebalo da pokriju ostale članice.Druga je da se „stegne kaiš“ i da se Unija odrekne nekih svojih programa i troškova uključujući i proširenja, a da ne bude dodatnih uplata država članica. „Bogati“ se najviše pitaju, a mišljenja koja je strategija bolja su naravno podeljena.Ipak, najverovatnije je kompromisno rešenje koje bi podrazumevalo i dodatne uštede za sve i dodatne namete za „odabrane“.

Države članice daju i dobijaju novac od Unije.Neke od njih više doprinose nego što uzimaju a to su Nemačka, Francuska,Velika Britanija Italija, Holandija, Švedska, Belgija, Austrija, Danska i Finska. U narednom periodu najveći teret biće na njima, a one najznačajnije kao što su Francuska i Nemačka spremne su da se i dalje nose sa tim, ali uz određene uslove.Ima i zemalja kao što su Holandija,Austrija,Švedska i Danska čiji su zvaničnici već u prvim izjavama nagovestili da nisu spremni da prihvate dodatne troškove finansiranja Unije i da je potrebno napraviti pametniju raspodelu.Cenu toga mogle bi da plate najsiromašnije zemlje. Poljoprivredna i koheziona politika su najveće stavke u budžetu Unije gde se mogu očekivati i najveća umanjenja, a to je manje novca za siromašne.

Evropska unija se u proteklom periodu suočavala sa mnogim izazovima, a jedan od najvećih su migrantska kriza i eskalacija terorizma koji je sa tim povezan.S tim u vezi ukazuje se potreba da se više ulaže u bezbednost i zaštitu granica Unije. Sve zemlje su sa tim saglasne, a to će svakako značiti veća finansijska izdvajanja.Migrantska kriza je pokazala da države članice podjednako ne učestvuju u obavezama koje je novonastala situacija nametnula. Nemačka je već nagovestila u prvim konsultacijama o novom budžetu da bi to mogao da bude i deo uslova za članice prilikom nekih budućih raspodela .Konkretno, koliko su migranata spremni da prihvate,toliko će novca dobiti.

Ima predloga da se troškovi smanje i kroz smanjenje glomazne administracije, ali i broja evropskih parlamentaraca pa čak i da ne budu sve zemlje istovremeno zastupljene u Evropskoj komisiji.

Da bi se donela odluka oko budžeta za naredni period potrebno je mnogo saglasnosti.Odluka se donosi i u Evropskom parlamentu ali i jednoglasno u Savetu.To su do sada mnoge države umele da koriste, pre svih Velika Britanija.One bi za sebe kroz pregovore obezbedile određene ustupke i „popuste“ pa će to sada biti jedna „briga manje“ za Uniju prilikom donošenja odluke o finansiranju.

Najmanji pritisak je na najsiromašnijima a tu su sve balkanske članice.Od njih se ne očekuje da nose finansijki terit „Bregzita“.Ipak ,ove države su posebno zainteresovane ko će pobediti u „ratu“ bogatih članica jer će od toga direktno zavisiti da li će biti više ili manje novca za njih u budućnosti.I zemlje „kandidati“ sa Zapadnog Balkana s nestrpljenjem očekuju vesti iz Brisela i nadaju se da će se njihov prijem u Uniju naći kao stavka „na rashodnoj strani“ briselskog budžeta do 2027.

Ostali naslovi

Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad
Interaktivna kuća Štrausa
Srpska ekonomija
Nakon obimne restauracije nedavno je u bečkoj opštini Debling u nekadašnjem kazinu Cegernic otvoren interaktivni muzej „House of Strauss“ koji oživljava nasleđe dinastije Štraus. Kako Johan Štraus stariji, tako i mlađi nekada su u kazinu Cegernic organizovali balove. Posetioci u novom muzeju mogu aktivno da učestvuju kao izvođači u opereti, na digitalnom pultu ili drugim interaktivnim stanicama
Sapunicom u potrazi za negovateljima
Srpska ekonomija
Početna pozicija je jasna – traže se negovatelji! Da bi na zabavan način privukli potencijalne saradnike i predstavili mogućnosti obuke u oblasti negovateljstva i time rešili problem velikog nedostatka osoblja, u Beču su kreirali inovativni sadržaj u vidu sapunice o negovateljstvu za društvene mreže pod nazivom „Ne ponovo Meri"