Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kome je draža arbitraža?

Beograd
Foto: Tviter/Primorske novice
Piše: Aleksandar M. Janković

Da i u Evropskoj Uniji možemo zadržati sve svoje“ balkanske“ navike i podele, a biti punopravni članovi, potvrđuju nam naše komšije Hrvatska i Slovenija. Ovih dana kulminirale su decenijske nesuglasice koje dve države imaju oko linije razgraničenja na moru i kopnu. One, pored političkih, mogu da imaju i značajnih ekonomskih posledica po njihove građane.

Glavni „kamen spoticanja“ nalazi se u Piranskom zalivu kako to kažu Slovenci, ili Savudrijskoj vali kako to vole da kažu Hrvati i ima površinu od „celih“ 19 km2 .Za Hrvatsku, linija razgraničenja treba da ide sredinom ovog zaliva i oni su to „blagovremeno“ 1991. uneli u svoje geografske karte, atlase i udžbenike.U Sloveniji se naravno geografija uči iz drugih knjiga.

Hrvatska i Slovenija nisu rešile pitanje granice prilikom osamostaljenja.Bilateralnim pregovorima to nisu mogle da postignu do 2009., pa su u dobroj veri sklopile arbitražni sporazum.Nekoliko godina kasnije Hrvatska je iznela dokaze, audio snimke, da je arbitražni proces kompromitovan ponašanjem i lobiranjem slovenačkih predstavnika kod arbitražnih sudija u Hagu. Hrvatski sabor je 2015. na osnovu toga doneo odluku o povlačenju iz sporazuma.Slovenačka vlada se ogradila od ovih postupaka svojih predstavnika koji su podneli ostavke, a Slovenija je još Hrvatsku optužila za špijunažu.Arbitražni sud je konstatovao nepravilnosti, ali je i doneo odluku o nastavku svog rada.U maju 2017. doneta je konačna odluka suda o razgraničenju. Odluka podrazumeva da Slovenija kroz hrvatske teritorijalne vode dobije spojnicu svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora, i da joj pripadaju tri četvrtine Piranskog zaliva.Šestomesečni rok za primenu ove odluke, koju Slovenija želi da sprovede a Hrvatska ne priznaje, istekao je u decembru.Ovih dana građani dve države koji žive u pograničnom području osećaju posledice nerešenog političkog sukoba .

U najvećem problemu trenutno se nalaze ribari s obe strane. Mediji su preneli da na hrvatskoj strani na ovom području njih nije registrovano mnogo,ukupno 26, sa godišnjim ulovom od oko 55 000 evra. Slovenačka strana nije iznela preciznije podatke o broju svojih ribara u Piranskom zalivu.Obe strane su tačno medijima dostavile podatke o broju nelegalnih ulazaka u svoje teritorijalne vode nakon donošenja arbitražne odluke.Po hrvatskim bilo je 840 ulazaka slovenačkih brodova u hrvatske vode, a po slovenačkim 1.122 upada na njenu teritoriju.Ovih dana slovenačka strana je rešila da u sprovođenju arbitraže uvede i kaznenu politiku pa je medijima saopšteno da su prema Zakonu o strancima za nedopušteni ulazak predviđene kazne od 500 do 1200 eura, a za nedopušten ribolov, zavisno od pravnog statusa - od 420 do 41.000 eura. Hrvatska za sada ne primenjuje svoje kazne za „nezvane“ Slovence koje samo evidentira i poručuje da neće sprovoditi slovenačke kazne. Postavlja se pitanje šta će se kažnjenim građanima Hrvatske desiti kada kroče na slovenačku teritoriju na koju su inače i upućeni zbog prirode svog posla, ali i samog života uz pograničnu zonu.

I jedni i drugi su sada u potrazi za uticajnim i moćnim saveznicima u okviru Evropske Unije ili NATO-a koji bi ih podržali. Dok se licitira sa tim uz koga je Nemačka ili SAD, neki „zajednički“ prijatelji su se saglasili.Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker i „zamenik pomoćnika za balkanska pitanja“ Brajan Hojt Ji jasno poručuju da granični spor utiče na celu Uniju i da države što pre treba da pronađu izlazak iz ove krize.Razlog više je što je ovakava situacija plodno tlo za stare „brzorastuće balkanske vrste“ kao što su razni „domoljubi i veterani“ da se ponovo nađu u centru medijske pažnje. Jedan od njih, Tromblon, sa imenom koje upućuje i na način rešenja krize, postavio je razuman rok vladama dve države od 72 sata pre nego što sam preuzme „mere“ u cilju reševanja problema.

Ima i drugačijih mišljenja.Mediji su preneli da su se na "ničijoj zemlji" susrele dve levičarske stranke - Radnički front s hrvatske strane i Levica sa slovenačke strane.Izvele su zajedničku akciju da ukažu na „nacionalističku maglu koja se prodaje na obe strane“, a kojom se kriju „gorući problemi privredne i socijalne politike“

U ovom trenutku izgleda da rešenja nema na vidiku.Slovenija se nada uspehu kada bude odlučivanje o pristupu Hrvatske Šengenskom prostoru i eurozoni.Tada će slovenačka podrška Hrvatskoj biti od izuzetnog značaja.

U svakom slučaju brojke o godišnjem ulovu u Savudrijskoj vali ili Piranskom zalivu kažu da dok se kod komšija preko 25 godina igraju „Ribarske svađe,“ svu ribu su već odavno „pokupili“ Italijani.

Ostali naslovi

Najromantičniji uskršnji vašari u Beču
Srpska ekonomija
Tradicionalni bečki uskršnji sajmovi ove godine otvaraju svoje kapije već od sredine marta. Brojni štandovi sa uskršnjim ukrasima, umetnički dekorisana jaja, kulinarski specijaliteti i muzički program očekuju sve posetioce bazara
Regionalna trka za nove investicije
Srpska ekonomija
Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE)
Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine
Srpska ekonomija
Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje
Podaci iz otpadnih voda o bolestima u stanovništvu dostupni onlajn
Srpska ekonomija
Već skoro četiri godine Grad Beč objavljuje rezultate kontrole otpadnih voda. Od sada će rezultati biti dostupni javno i nedeljno. Tako se može pristupiti podacima o prisutnosti SARS-CoV-2, gripa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) u otpadnim vodama
Održiva mobilnost: od vrata do gradskog prevoza besplatno
Srpska ekonomija
Sprovodeći postavljene ciljeve održivog razvoja Grad Beč i gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien) realizovali su projekat besplatnog prevoza građana od vrata do gradskog prevoza. Pod nazivom „WienMobil Hüpfer“ prvi put je u Beču dostupan potpuno električni minibus prilagođen i za transport putnika sa invalidskim kolicima
Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju
Srpska ekonomija
Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa“ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije
Pola veka Bečkog holdinga
Srpska ekonomija
Bečki holding osnovan je 1974. godine jednoglasnom odlukom Gradske skupštine 31. maja kao „WABVG – Bečko opšte i upravno društvo“, kako bi se sva preduzeća u čijem vlasništvu učestvuje Grad objedinila pod jedinstvenim rukovodstvom i efikasno vodila. Bečki holding se danas smatra primerom New Public Management-a na evropskom nivou sa oko 75 preduzeća
Hoteli sa drugačijim pogledom na Beč
Srpska ekonomija
Ovo je priča o nešto drugačijem pogledu na, već mnogima poznat i omiljen, „carski grad“. Sve traženija „drugačija putovanja“ na kojima turisti doživljavaju individualna iskustva motivisala su bečke hotelijere da kreiraju neobične smeštajne kapacitete u kojima gosti stiču novi pogled na grad
Interaktivna kuća Štrausa
Srpska ekonomija
Nakon obimne restauracije nedavno je u bečkoj opštini Debling u nekadašnjem kazinu Cegernic otvoren interaktivni muzej „House of Strauss“ koji oživljava nasleđe dinastije Štraus. Kako Johan Štraus stariji, tako i mlađi nekada su u kazinu Cegernic organizovali balove. Posetioci u novom muzeju mogu aktivno da učestvuju kao izvođači u opereti, na digitalnom pultu ili drugim interaktivnim stanicama
Sapunicom u potrazi za negovateljima
Srpska ekonomija
Početna pozicija je jasna – traže se negovatelji! Da bi na zabavan način privukli potencijalne saradnike i predstavili mogućnosti obuke u oblasti negovateljstva i time rešili problem velikog nedostatka osoblja, u Beču su kreirali inovativni sadržaj u vidu sapunice o negovateljstvu za društvene mreže pod nazivom „Ne ponovo Meri"