Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sezona balova u Beču 2024/25.

Beč
Foto: (c) WienTourismus_Paul Bauer
Srpska ekonomija

Balska sezona u glavnom gradu Austrije 2024/25. godine počela je 11. novembra, tradicionalnim kadrilom na trgu Graben. Za predstojeće peto godišnje doba, kako nazivaju sezonu balova, organizatori očekuju veliki broj posetilaca. „Ponovo možemo očekivati izuzetnu sezonu sa znatno više od pola miliona posetilaca. I to uprkos opštem porastu cena. Bečlije ostaju verne svojim balovima, a tu su i gosti iz inostranstva. Posebno je ohrabrujuće to što učešće mladih ljudi na balovima stalno raste“, izjavio je predsednik sektora za turizam u Privrednoj komori Beča, Markus Grisler.

Balovi kao ekonomski pokretač za zanatlije i industriju

„Balska sezona je ključni izvor prihoda za bečke firme“, rekla je predsednica sektora za zanate i industriju u Privrednoj komori Beča, Marija Nojman. „Mnogo privrednih sektora je uključeno, od krojača, obućara, vizažista, frizera, zlatara, dizajnera noktiju, obezbeđenja, fotografa, tehničara za zvučne sisteme i rasvetu, pa do čistača. Ne smemo zaboraviti ni floriste koji igraju ključnu ulogu u dekoraciji balova. Bečki balovi su pravi pokretači privrede.“

Prema anketi koju bečka Privredna komora tradicionalno sprovodi, prosečan posetilac balova potroši oko 365 evra, što je porast od 45 evra u odnosu na prošlu godinu.

„Najveći troškovi su za ulaznice, uključujući rezervaciju stola, koje u proseku koštaju 140 evra, kao i za hranu i piće, koji iznose oko 85 evra. Dodatno, trošak za garderobu, obuću i aksesoare je oko 50 evra, za frizera i kozmetičke usluge po 35 evra, a večera pre balova i vožnja taksijem po 20 evra“, zaključuje Nojman. Ove godine organizatori balova očekuju oko 520.000 posetilaca, a ukupna vrednost koju će bečki balovi ostvariti procenjuje se na oko 190 miliona evra.

Posetioci sve mlađi, stalni gosti ostaju verni
 

Kako ističu organizatori, od presudne je važnosti očuvati balsku tradiciju i obezbediti je za budućnost. Prema sprovedenoj anketi, broj mladih ljudi do 25 godina, kao i studenata, stalno raste. I ove godine, gotovo svaka treća osoba starija od 15 godina iz Beča planira da poseti bar jedan bal, tačnije 32 odsto Bečlija. Ostatak dolazi iz drugih austrijskih pokrajina, kao i iz inostranstva. Oko četvrtine posetilaca velikih bečkih balova dolazi iz inostranstva, najviše iz evropskih zemalja, ali i iz SAD-a i Japana.

Ove godine, balska sezona počinje 11. novembra u 11:11 sa tradicionalnim kadrilom bečkih plesnih škola na Graben-u. Sezona se završava 4. marta 2025. godine. Svake godine u Beču se održi više od 450 balova. Neki od najvećih su:

Bal poslastičara - Zuckerbäckerball, 16. januara 2025.

Bal Bečke filharmonije - Wiener Philharmonikerball, 23. januara 2025.

Bal bečkih lovaca - Wiener Jägerball, 27. januara 2025.

Bal kafedžija - Kaffeesiederball, 21. februara 2025.

Operski bal - Wiener Opernball, 27. februara 2025.

Ostali naslovi

Veštačka inteligencija pomaže preciznije predviđanje poplava i vodnog bilansa
Srpska ekonomija
Hidrološki modeli su neophodni za predviđanje poplava i upravljanje vodnim resursima. Međutim, njihova tačnost u velikoj meri zavisi od toga koliko su parametri modela prilagođeni konkretnim područjima
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)