Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Regionalna trka za nove investicije

Region
Srpska ekonomija

Kako bi zavredele epitet „business-friendly“ lokalne samouprave koja pruža usluge po najvišim međunarodnim standardima 50 gradova i opština iz regiona na proleće ulazi u Program certifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE). Sticanje ovog certifikata omogućiće im da sistemski unaprede uslove za privlačenje investicija i podstaknu razvoj domaće privrede.  

- BFC program se sprovodi od 2012. godine i dosad je u zemljama regiona više od 100 gradova i opština prošlo kroz proces certifikacije, od kojih 21 poseduje validni BFC certifikat, a 17 je u procesu recertifikacije. Uključivanje novih lokalnih samouprava i veći nivo standardizacije usluga koje pružaju privredi omogućiće dalji razvoj tržišta od gotovo 20 miliona stanovnika i sa ukupnim BDP-om od skoro 200 milijardi evra i bolje uslove za rad 1.150.000 biznisa na ovim prostorima – izjavio je Saša Pavlović, potpredsednik BFC Kluba i gradonačelnik Požarevca, i najavio uvodni sastanak sa gradonačelnicima i predsednicima opština koji je planiran na proleće. 

Do sada je 15 gradova i opština u Srbiji uspešno steklo BFC SEE certifikat, neke lokalne samouprave i po više puta. To su Ruma, Pirot, Leskovac, Stara Pazova, Pančevo, Novi Sad, Šabac, Sombor, Pećinci, Ćuprija, Požarevac, Bor, Čačak, Paraćin i Niš. U BFC program trenutno ulaze Novi Sad, Kragujevac, Raška, Loznica, Mionica, Lapovo, Kula, Šabac, Pećinci, Velika Plana, Sombor, Užice. 

Mnoge od ovih lokalnih samouprava našle su se na prestižnoj fDi listi Financial Timesa za najpovoljnije investicione destinacije, pa je tako ove godine prvo mesto u kategoriji manjih evropskih gradova atraktivnih za ulaganje zauzeo Leskovac, kao jedan od lidera po broju učešća u BFC programu. Na listi su još i Kragujevac, Subotica, Zrenjanin, Beograd i Šimanovci. 

Najveći napredak u poslovnom okruženju kroz proces BFC certifikacije ostvarile su lokalne samouprave iz Crne Gore - 35% i Republike Srpske (BiH) - 25%, zatim slede opštine i gradovi iz Srbije - 23%, Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) - 23% i Hrvatske - 19%. 

Proces certifikacije traje 12 meseci tokom kojih lokalne samouprave treba da ispune niz zahtevnih kriterijuma kao što su strategija razvoja, plan kapitalnih ulaganja, kancelarija za lokalni ekonomski razvoj, privredni savet, efikasan sistem izdavanja građevinskih dozvola. Najnovija 4. edicija BFC standarda uključuje i dodatne kriterijume koji posebnu pažnju posvećuju digitalizaciji, održivom i socijalno odgovornom razvoju, zaštiti životne sredine, podsticanju inovacija i EU integracijama na lokalnom nivou. Ispunjenost kriterijuma potvrđuje nezavisna međunarodna verifikaciona komisija. 

Prema analizi napretka tokom procesa certifikacije, lokalne samouprave iz regiona zabeležile su najveći procenat ispunjenosti kriterijuma u oblasti izdavanja građevinskih dozvola i pružanja podrške poslovnoj zajednici i privlačenju investicija – više od 90%, dok su najmanje ispunjeni kriterijumi u pogledu praćenja dinamike lokalnog tržišta rada i pružanja adekvatne infrastrukture i komunalnih usluga.  

- Kada je reč o certifikovanim gradovima i opštinama u Srbiji bolji rezultati u odnosu na prosek regiona ostvareni su u okviru kriterijuma pružanja podrške razvoju preduzetništva i privlačenju investicija, dok su posedovanje strategije lokalnog razvoja i pružanje adekvatne infrastrukture i komunalnih usluga oblasti u kojima srpske opštine beleže najmanji stepen ispunjenih kriterijuma u odnosu na region. Ispunjavanje postavljenih kriterijuma pomaže lokalnim zajednicama, privredi i građanima kroz kreiranje boljih uslova za život i rad, što se sve odražava i na bolji plasman naše zemlje u domaćim i međunarodnim izveštajima i rangiranjima kao što su fDi lista Financial Timesa ili Regionalni indeks o uslovima za održivi ekonomski razvoj – zaključuje Pavlović. 

BFC SEE program se realizuje pod okriljem Partnerstva za konkurentni region (CORE Partnership) koji okuplja više od 20 institucija i organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije i Kosova*, a uz podršku Nemačke razvojne saradnje koju sprovodi GIZ. 

Ostali naslovi

Bionauke – grana u usponu u Beču
Srpska ekonomija
U glavnom gradu Austrije poslednjih godina beleži se snažan rast u oblasti nauka o živim sistemima (bionauke). To potvrđuju rezultati najnovije studije, prema kojoj je godišnji promet porastao za 22 odsto u periodu od 2020. do 2023. godine, i dostigao 22,7 milijardi evra. Broj zaposlenih povećan je za osam odsto i sada prelazi 49.000 ljudi
Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima