Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Samit u Trstu: poruka da što pre postanemo deo EU

Nikola Poposki, bivši ministar finansija i predsednik makedonskog Sobranja
Piše: Marko Petrešević

Nova makedonska vlada imaće mnogo problema. Ne samo političkih i međuetničkih već i ekonomskih, i neće biti u mogućnosti da ih rešava odvojeno, kaže u intervjuu za Srpsku
ekonomiju Nikola Poposki, bivši ministar finansija i predsednik makedonskog Sobranja i aktuelni dekan Fakulteta ekonomskih nauka.

Koje mere treba da preduzme nova makedonska vlada kako bi podstakla investiranje?

Nova vlada će morati integralno da rešava probleme jer su oni zavisni jedni od drugih, kao što su politika i ekonomija. U tom smeru verovatno će morati i da podstiče investiranje, čija
je vrednost između 22 i 26 odsto bruto domaćeg proizvoda. U to su uključene i strane direktne investicije i investicije u javnom finansijskom sektoru. Makedonska vlada će morati da podstakne privatne investicije i uveća štednju, pre svega u privatnom sektoru, i da se to transformiše u investicije. Treba da se stabilizuju politički, ekonomski i pravni sistem. Ugovori treba da su validni, a vlasništvo stabilno, tržišta kapitala treba da funkcionišu. Na primer, naša berza već godinama funkcioniše na nivou prometa vrednosti dva-tri stana u Skoplju. Znači, mi nemamo promet. Teško da će se investicije, posebno one portfolio, ponovo reaktivirati. Neophodno je preuređivanjeinvesticija u javnom sektoru, koje nisu male, ali zasnivaju se na deficitu i javnom dugu. Trenutno, sve što se investira u Makedoniji finansira se preko stranih kredita, manji deo iz Svetske banke i Evropske banke, a veći deo od država i državnih kompanija, od Kine na primer. Imamo kredit od 700 miliona dolara. Treba malo više da se okrenemo budžetskoj štednji kako bi postojale zdravije osnove za nove investicije, koje bi bile usmerene ka drugim sferama. Putna infrastruktura nam je relativno dobra, ali treba nastaviti s njenim održavanjem i poboljšavanjem. Dosta zaostajemo s gasifikacijom, loše je snabdevanje električnom energijom.

Da li otvaranje slobodnih ekonomskih zona u Makedoniji zapravo predstavlja diskriminaciju u odnosu na domaće kompanije?

To pitanje je predmet brojnih diskusija. Prvo, činjenica je da se diskriminišu domaći investitori i pravna lica. Oni iz inostranstva besplatno dobijaju domaće resurse, najčešće građevinsko zemljište. Ima i brojnih olakšica koje vlada u tajnosti obezbeđuje potpisivanjem ugovora sa stranim investitorima. Sve studije pokazuju da su, na osnovu obrazovne strukture u Makedoniji, radnici bolje plaćeni u domaćim kompanijama. Nema niko ništa protiv stranih investitora u Makedoniji, ali oni moraju da koriste isti pravni, poreski, finansijski i cenovnisistem. Nelogično je da domaći investitor u skopskom ekonomskom regionu investira u kvadratni metar građevinskog zemljišta 300-400 evra, dok se stranim kompanijama prodaje za jedno evro.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom